9. oktobar 2023 17:20

Ivan Nikolić: Raste fiskalna zabrinutost, u Evropi uvećano nepoverenje investitora

Izvor: TANJUG

Foto: TANJUG/TANJA VALIČ

BEOGRAD - U ambijentu ekonomskog usporavanja i recesije, produženog perioda povišenih kamatnih stopa i suženog fiskalnog prostora rastu fiskalna zabrinutost i rizici, ocenjuje ekonomista Ivan Nikolić.

On, u najnovijem izdanju biltena Makroekonomske analize i trendovi (MAT) u izdanju Ekonomskog instituta i Privredne komore Srbije, ukazuje da je istovremeno u Evropi, uz sve izraženije rashode za odbranu, pomoć privredi i stanovništvu za ublažavanje negativnih efekata rata i sankcija, i trošak servisa duga, prisutno i uvećano nepoverenje investitora.

Nikolić kaže da je u prethodnih 15 meseci, zbog visoke inflacije, došlo do najvećeg rasta kamatnih stopa na međunarodnom finansijskom tržištu u ovom veku.

Neposredna posledica toga je dramatičan rast troškova novog zaduživanja i dolazećeg servisa duga, pa na primer Italija, uprkos pretnji sankcijama i kršenju fiskalnih pravila, predviđa ovogodišnji rast deficita sa ranijih 4,4 odsto na 5,3 odsto BDP-a.

Nikolić navodi da je situacija u Americi nešto stabilnija, zbog otklonjene napetosti oko odobravanja privremenog budžeta za američku vladu krajem septembra.

Međutim dodaje da to ne umanjuje činjenicu da je agencija "Fitč" upravo zbog pogoršanih srednjoročnih fiskalnih izgleda, prevelikog javnog duga, političke nestabilnosti i blede privredne aktivnosti, nedavno oduzela SAD najviši kreditni rejting.

Ukazuje da je brzi rast prinosa na državne obveznice zapadnih zemalja pretežno iniciran oštrijim monetarnim uslovima koje nameću centralne banke u borbi sa inflacijom te da viši prinosi potiču od viših kamatnih stopa centralnih banaka.

Tako je Evropska centralna banka (ECB), od jula prošle godine 10 puta povećavala referentne kamatne stope, što je najsnažniji ciklus povećanja ključnih stopa u istoriji evrozone.

Nikolić naglašava da je istupanje čelnika Američke centralne banke FED-a i Evropske centralne banke ECB-a o ukorenjenosti inflacije te mogućem dodatnom zaoštravanju monetarnih uslova, izazvalo produbljivanje inverzije krive prinosa referentnih obveznica, koji mnogi posmatraju kao vodeći predznak globalnoj recesiji.

Dodaje da udar dolazi i od skoka cene sirove nafte, koja u drugom tromesečju ove godine beleži rast od oko 27 odsto i da je zbog pritiska na rast prinosa na početnom delu krive, gde su prinosi sa kraćim rokom dospeća, razlika između kratkoročnih i dugoročnih prinosa na obveznice dostigla najviši nivo u prethodnih četvrt veka.

Dobit koju investitori očekuju od ulaganja u nemački bund, desetogodišnju državnu obveznicu, u prvoj sedmici oktobra premašila je 3,0 odsto, kod italijanskih obveznica 5,0 odsto, američkih 4,8 odsto, piše Nikolić.

Navodi da za razliku od njih, prinos na uporedivu državnu hartiju od vrednosti Srbije, poput ostalih susednih zemalja, od početka godine miruje.

Rezultat je neočekivana pojava sužavanja raspona u prinosu prema ovim referentnim hartijama, naročito desetogodišnjoj nemačkoj obveznici, koja je mera za evrozonu.

Nikolić ističe da investitori koji su donedavno bili spremni da plate da bi Nemačkoj pozajmili svoj novac, sada moćnu nemačku ekonomiju teraju da preuzme značajan trošak zaduživanja, ali da Nemačka još nije finansijski ugrožena.

Dodaje da to potvrđuju podaci da je njena zaduženost dve trećine BDP-a, a problem Evropske unije su ostale veće ekonomije kao što su Francuska, Španija, Portugalija, Italija i Grčka, čiji bruto dug opšte države znatno prelazi vrednost godišnjeg BDP-a, počev od Francuske, gde iznosi 112 odsto, do Italije sa 144 odsto i Grčke sa 171 odsto.