18. oktobar 2023 14:14

Jasmina Grbović Novaković: Srbija lider u regionu u vodoničnim tehnologijama

Izvor: TANJUG

Foto: Tanjug video

BEOGRAD - Srbija je prva zemlja na Zapadnom Balkanu koje se bavi vodonikom i vodoničnim tehnologijama, a zajedno sa Crnom Gorom i Španijom, jedina u ovom delu Evrope radi na vodoničnim kompresorima, izjavila je danas Jasmina Grbović Novaković iz Instituta za nuklearne nauke Vinča.

Na skupu u Privrednoj komori Srbije (PKS) koje je organizovao NATO, predstavljajući projekat NO-DEPEDANCE(NE-ZAVISNOST) "Razvoj vodoničnih kompresora" u okviru svog programa Nauka za mir i bezbednost(Science for Peace And Security), Grbović Novaković je istakla da je Srbija započela priču o razvoju vodonične energije pre 20-tak godina, a da poslenjih pet godina radi intenzivno na njoj, ukazujući i da je Institut Vinča postao centar izuzetnih vrednosti za vodoničnu energetiku i obnovljive izvore energetike ispred Ministarstva nauke, tehnološkog razvoja i inovacija.

"Ono što mi radimo je istraživanje, razvoj i inovacije proizvodnje, skladištenja i transporta energenta vodonika. Mi radimo na vodoniku, a ne na hidrogenu kojim se blajha kosa, što ljudi često mešaju. Vodonik služi kao energent za proizvodnju struje, toplote i vode", rekla je Grbović Novaković.
Intext service Video

Dodala je da bi radije vozila automobile na vodonik nego na električnu energiju.

"To je trenutno skupa tehnologija, ali više istraživanja i investicija dovešće do toga da se snizi cena i da nam te tehnologije budu primamljive i dostupne. Mi smo, zajedno sa kolegama iz Crne Gore i Španije, dobili projekat Fondacije NATO Science for Peace (SPS) koji se odnosi na istovremeno skladištenje i proizvodnju vodonika u sistemima koji se zovu kompresori. Naša ideja je da dobijemo vodonik koristeći osobine vodonika i hidrida i da različitim kombinacijama dobijemo od 10 bara 100 bara vodonika bez ikakvih pokretnih delova u uređaju", rekla je Grbović Novaković.

Istakla je da je to bitno zato što će takav uređaj biti deo hidrogenske stanice, odnosno stanice za punjenje vodonika.

"Sada Tojotin model "mirai" mogu da vozim samo po zemljama Zapadne Evrope, a što se Balkana tiče, jedino mesto gde može da se napuni, ali samo 100 bara vodonika je u Hrvatskoj. Odatle pa do Grčke nema nijedne vodonične stanica, a nama je jako bitno da se u dogledno vreme, za godinu ili dve napravi u Beogradu takva stanica", poručila je Grbović Novaković.
Intext service Video

Na konstataciju da su električni automobili odneli prevagu nad onim na vodonik, odgovara da se trenutno razvijaju dve vrste motora: sa unutrašnjim sagorevanjem i gorivne ćelije koje je razvijala Tojota i napravila model "mirai".

Objašnjava da su prevagu odneli električni automobili zato što je mnogo više investicija u toj oblasti.

"Na primer Elon Mask, čije su investicije veće od svih investicija u vodonična vozila. Međutim, vodonik nema samo tu primenu. On će imati veću primenu kao energent i otuda inicijativa da se legislativa EU i strategija koje je ona donela prenesu i kod nas i zato jeste donet Nacrt strategije za vodoničnu energiju u Srbiji. Sada čujem da to rade i kolege u Crnoj Gori. Mi se polako pripremamo da dođemo u poziciju da pokrenemo inicijativu za vodoničnom tranzicijom", poručila je Grbović Novaković.

Što se tiče NATO fondacije i programa Science for Peace And Security, ona kaže da, za sada u Institutu Vinča postoje tri programa podržana od strane NATO.

"Bitno je istaći da to ne gledamo samo sa finansijske strane. Znanje, umrežavanje, oprema sve to ostaje u Srbiji, istraživačima koji će doći iza nas i doći do novih inovacija", rekla je Grbović Novaković.

Mihajlo Vesović iz PKS izjavio je da je taj skup izuzetna prilika da se sa međunarodnim i domaćim ekspertima, ljudima koji se bave vodonikom, ne samo kao gorivom budućnosti, nego i medijumom za čuvanje i prenos energije, razgovara o temi koja je postala veoma važna u naučnim u poslovnim krugovima.

On je naglasio da veliki broj država EU ima svoju strategiju ili mapu puta za upotrebu vodonika.

"To je deo u slagalici koncepta dekarbonizacije i postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine. Evropa jeste lider u tim projektima, ali ono što je za Srbiju bitno jeste da se i poslovna i naučna zajednica bave tom temom i da je spreman radni nacrt strategije za vodonik. Koncept je bio da bude ukupan deo energetske strategije Srbije. Mi ćemo se boriti da taj radni papir postane zvanična strategija Srbije za budućnost", poručio je Vesović.

Dodao je da je to važno zbog toga što će veliki broj ljudi raditi u vodoničnoj ekonomiji za sledećih 20, 30 godina i veliki deo energije kojom će se snabdevati, pre svega Evropa, preko 20 odsto, biće vodonik.

"To nije običan vodonik, to je zeleni vodonik koji je klimatski neutralan i koncept čuvanja viška proizvodene električne energije, pre svega iz obnovljivih izvora, poput solarnih panela ili vetrogeneratora. Vodonik daje odgovor šta sa viškom električne energije ako ne možemo da je vratimo u energetski sistem", rekao je Vesović.

Dodao je da PKS radi sa kompanijama i naučno-istraživačkim zajednicama koje su već počele da rade na tu temu, kao i na povezivanju sa njima međunarodnih kompanija i donatora.

Šef NATO vojne kancelarije za vezu u Beogradu, brigadni general Đampijer Romano istakao je da je Srbija je cenjen i pouzdan partner NATO-a i da je od 2007. godine aktivno angažovana u okviru NATO programa Nauka za mir i bezbednost.

"Energetska bezbednost je ključni element otpornosti, koji postaje sve važniji, naročito zbog novih bezbednosnih izazova. Inovativna i obnovljiva energetska rešenja predstavljaju ključ za Srbiju u svom nastojanju da postigne energetsku diversifikaciju i održivost. Projekat NO- DEPENDENCE će Srbiju staviti na „mapu vodonika” kao pouzdanog partnera koji akumulira znanje i razvija inovacije. Drago mi je da su NATO i Srbija zajedno na ovom putu", poručio je Romano.

Dodao je da već godinama mnogi projekti u okviru programa SPS spajaju naučnike iz NATO-a i Srbije, i omogućavaju im da razmenjuju iskustva i pomeraju granice u potrazi za tehnološkim i naučnim otkrićima.

"Tim nam približavaju sigurniju i bolju budućnost za dobrobit svih. Zahvaljujući tim projektima, opremljene su mnoge laboratorije u Srbiji, a vaši naučnici, radoznali umovi iz Srbije, mogu u njima da stvaraju istoriju. Ovaj projekat nije izuzetak. On okuplja pametne, energične ljude, kako bi tražili rešenja koja će nam olakšati život", zaključio je Romano.

NATO je projekat "Razvoj vodoničnih kompresora" finansirao sa 350.000 dolara.

Program SPS podržava dijalog i praktičnu saradnju između država članica NATO-a i partnerskih zemalja na osnovu naučnih istraživanja, tehnoloških inovacija i razmene znanja.

Program SPS nudi finansiranje, stručne savete i podršku prilagođenim aktivnostima relevantnim za civilnu bezbednost koje odgovaraju strateškim ciljevima NATO-a.

Srbija je od 2007. godine aktivno angažovana u okviru NATO programa Nauka za mir i bezbednost koji spaja naučnike iz NATO-a i Srbije, omogućava im da razmenjuju iskustva i pomeraju granice u potrazi za tehnološkim i naučnim otkrićima.