8. februar 2024 10:11

BELEXsentiment za februar iznosi 129,29 poena

Izvor: TANJUG

podeli vest

BELEXsentiment za februar iznosi 129,29 poena

Foto: Shutterstock/Travis Wolfe, ilustracija

BEOGRAD - BELEXsentiment za februar iznosi 129,29 poena, objavila je Beogradska berza.

BELEXsentiment ima baznu vrednost 100, a može imati vrednost u intervalu od nula do 200, pri čemu vrednosti BELEXsentimenta manje od 100 ukazuju na negativna očekivanja tržišnih učesnika.

Što se tiče domaće ekonomije, inflacija u Srbiji je tokom prethodne godine krenula da pada sa nivoa od 15,1 odsdto godišnje (kraj 2022) na 7,6 odsto (kraj 2023), usled pada cena energenata na globalnim tržištima i pada cena hrane globalno i lokalno. Očekuje se nastavak pada inflacije tokom 2024. godine.

NBS je svesna mogućnosti prevremenog smanjenja kamatnih stopa od FED-a i ECB-a zbog usporavanja inflacije i činjenice da je rast svetske privrede ispod dugogodišnjeg proseka. Ipak, tržište rada zahteva oprezan stav (kao što je ranije rečeno).

Prinosi na dugoročne obveznice u SAD su u porastu jer je nakon objavljivanja izveštaja sa tržišta rada postalo jasnije da nema žurbe u sniženju referentne kamatne stope.

Tržište rada u SAD ne posustaje već ubrzava, uprkos visokim kamatnim stopama, terajući eminentne ekonomiste, nobelovce i, kako je navedeno, dežurne "mudre glave", da preispituju svoje ekonomske modele tražeći neubedljiva objašnjenja za greške u proceni većine njih o ekonomskoj katastrofi u 2023. koja se nije dogodila.

Naprotiv, Meta i Amazon su objavili odlične kvartalne rezultate i gurale tržište akcija na gore, dok je Apple bio pod pritiskom zbog usporavanja na ključnom tržištu Kine.

Makroekonomsko raspoloženje u Kini i geopolitičke tenzije takođe zahtevaju oprezan stav.

Ciklus povećanja referentne kamatne stope je očigledno završen tokom leta i sada je pitanje kada će početi ciklus smanjenja stope.

Očekuje se da bi prvo smanjenje RKS moglo krenuti krajem 2. kvartala 2024. godine, ali veoma postepenim tempom (-25bp), što odgovara i očekivanom početku smanjenja kamatne stope FED-a.

Ipak, postoje negativni rizici za takav scenario, s obzirom na geopolitičke rizike i, s tim u vezi, povezane rizike nestabilnosti cena energenata.

Tokom 2023. godine, dinar (RSD) je nominalno ojačao prema evru za 0,1 odsto.

Stabilnost deviznog kursa u uslovima pojačanih aprecijacijskih pritisaka na dinar usled snažnih deviznih priliva, održana je usled značajnih devizinih intervencija NBS na međubankarskom deviznom tržištu, gde je NBS neto kupila 3.9 miijardi evra, što predstavlja rekordno visok iznos neto kupovine deviza.

Posledično, devizne rezerve NBS-a su u decembru dostigle nivo od 24,9 milijardi evra.

Što se tiče rasta BDP-a, NBS procenjuje ubrzanje rasta BDP-a između tri i četiri odsto u 2024. godini uz podršku infrastrukturnih investicija (saobraćaj, komunalna i energetska infrastruktura), i umerenog rasta lične potrošnje i privatnih investicija.

Domaće tržište akcija poraslo je protekle sedmice 1,1 odsto (kraj januara i početak februara), mereno indeksom Belex15, dok je ukupan promet na tržištu iznosio 718,2 miliona dinara (6,1 milion evra).

Naftna industrija Srbije (NIIS) je objavila godišnje rezultate poslovanja za 2023. godinu.

Profit kompanije je pao u 2023. godini za 52 odsto u odnosu na 2022. godinu.

Neto dobit je pala sa 92,8 milijardi dinara na 44,2 milijarde dinara. Kako će se prošlogodišnji rezultat poslovanja kompanije oslikati na cenu akcija videće se u narednom periodu.

Američke federalne rezerve (FED) i Evropska centralna banka (ECB) su pauzirale u oktobru i novembru sa promenom kamatnih stopa, što je i bilo u skladu sa očekivanjem finansijskog tržišta.

Međutim, razlozi donošenja takvih odluka su drugačiji u slučaju FED-a (snažan rast ekonomije koji bi mogao da podstakne još jedno povećanje kamatne stope do kraja godine) i ECB-a (slab rast ekonomije u drugom delu godine).

Ovakav sentiment se odražava na kretanje EUR/USD, u smislu jačanja dolara u odnosu na evro, mada se i evro oporavlja jer tržište prihvata nove informacije koje ECB redovno komunicira sa tržištem, a to je da će se ekonomija evrozone suočiti sa kontrakcijom ili u najboljem slučaju stagnacijom, i da će odluke ECB-a zavisiti od kretanja indikatora.

Izvršni odbor Narodne banke Srbije (NBS) izglasao je da referentna kamatna stopa ostane nepromenjena zbog usporavanja globalne i domaće inflacije.

Referentna stopa je poslednji put povećana u julu za 25 baznih poena na trenutnih 6,5 odsto.

Očigledno je da su slabljenju inflacije doprinele prethodne monetarne mere, odnosno povećanje ključne stope, povećanje stope obavezne rezerve i stabilnost kursa putem deviznih intervencija (3,4 milijarde evra).

Dodatni impulsi proizašli su iz usporavanja inflatornih očekivanja, dobre poljoprivredne sezone i slabih stopa rasta kredita privrede i stanovništva.

NBS ističe da će ostati oprezna, s obzirom na geopolitičke rizike nakon eskalacije bliskoistočnog sukoba i nestabilnog kretanja cena sirove nafte i hrane na globalnim tržištima.

Svakako, cene roba su prošle godine dostigle svoj vrhunac i ne očekuje se da će sledeće godine ponoviti te nivoe, ali će ostati malo povišene.

Domaće tržište akcija neznatno je poraslo tokom novembra, dok je ukupan promet bio najslabiji od marta, delimično i usled odsustva većeg trgovanja obveznicama.

Ukupna realizacija na tržištu tokom meseca dostigla je 763,6 miliona dinara (6,5 miliona evra), dok je indeks Belex15 ojačao 0,2 odsto na 877,7 poena.

Najprometnija akcija bila je Naftna industrija Srbije (NIIS) koja je zabeležila realizaciju od 28,7 miliona dinara, potom Aerodrom "Nikola Tesla" (AERO) sa prometom od 23,5 miliona dinara, te Dunav osiguranje (DNOS) sa 14,7 miliona dinara.

NIS je predvodio dobitnike skokom od šest procenata na 815 dinara, pre svega usled slabe ponude koja je omogućila akciji da dostigne najviši nivo još od maja.

Messer Tehnogas (TGAS) je porastao 1,8 odsto na 15.510 dinara, dok su prioritetne akcije Philip Morris-a (DINNPB) skočile 1,3 odsto na 8.100 dinara.

Aerodrom "Nikola Tesla" je oslabio 6,8 odsto na 1.677 dinara nakon što se posle dužeg vremena pojavio krupniji prodavac na ovoj hartiji što je neminovno vodilo velikoj korekciji cene.

Neznatan pad uz minorne promete registrovali su Energoprojekt holding (ENHL), Metalac (MTLC) i Impol Seval (IMPL).