7. jun 2024 15:21

Dekan Ekonomskog fakulteta: Srbija do kraja godine dobija prve forenzičke računovođe

Izvor: TANJUG

Foto: Tanjug video, arhiva

BEOGRAD - Dekan Ekonomskog fakulteta u Beogradu Žaklina Stojanović najavila je danas da će Srbija, nakon godinu dana od razvoja novog master programa, uskoro dobiti prvu generaciju forenzičkih računovođa, koji će aktivno doprinositi rešavanju pitanja finansijskog kriminala.

Stojanovićeva je na otvaranju dvodnevne konferencije posvećene forenzičkom računovodstvu, koja je danas počela na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, istakla da se buduće forenzičke računovođe nalaze u fazi polaganja finalnih ispita iz drugog semestra i prijave tema master rada.

"Finansijski kriminal je veoma važan problem ne samo u našoj zemlji, već na globalnom nivou i to se vidi na osnovu štete koju trpe pojedinci, institucije i ekonomije širom sveta. Kako bi se odgovorilo na ove izazove potrebno je povezati specijalizovana znanja iz oblasti računovodstva i finansija sa znanjima iz krivičnog zakonodavstva i analizom podataka, što smo mi učinili akreditovanjem master programa", navela je Stojanovićeva.

Ona je istakla da je fakultet postao regionalno prepoznata institucija, kao nosilac važnog obrazovnog programa koji će doprineti unapređenju celokupnog društva.

"Cilj nam je da doprinesemo razvoju javnog i privatnog sektora kroz prevenciju, detekciju i procesuiranje finansijskih prevara", rekla je Stojanovićeva.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Dejan Malinić naglašava da je više od 50 odsto studenata novog master programa zaposleno u javnom sektoru i dodaje da je fakultet za kratak vremenski period uspeo da uspostavi odličnu saradnju sa tužilaštvom, poreskom upravom i policijom.

"Vodimo računa da naša edukacija bude održiva, nekompromitovana i društveno odgovorna. Naš cilj nije da iznedrimo 1.000 forenzičkih računovođa, već onoliko koliko nam je potrebno, ali da oni budu prepoznati u javnosti i da svi znaju da dolaze iz ove institucije", rekao je Malinić.

Ističe da Ekonomski fakultet u Beogradu ima ambiciju da svoj program promoviše u regionu.

"Drago mi je što danas imamo goste iz gotovo svih zemalja bivše Jugoslavije, koji će biti učesnici na našim panelima. U okviru ove prve konferencije obezbedili smo 20 radova u čijem pisanju su učestvovala 44 autora iz Severne Makedonija, BiH, Crne Gore, Hrvatske i Srbije, a svi radovi su iz oblasti forenzičkog računovodsta", kazao je Malinić.

Zamenik ambasadora SAD-a Džon Ginkel rekao je da je američka ambasada ponosna što učestvuje u razvoju forenzičkog računovodstva u Srbiji.

"Vaš rad će pomoći da finansijski sistem pošteno funkcioniše i bude transparentan", naveo je Ginkel.

Susret vodećih teoretičara i praktičara iz oblasti forenzičkog računovodstva rezultat je projekta "Izgradnja forenzičko-računovodstvenih kapaciteta u Srbiji", koji, uz podršku Vlade SAD-a i Biroa za međunarodnu borbu protiv narkotika i sprovođenje zakona SAD-a, realizuje Ekonomski fakultet u Beogradu.

Projekat ima za cilj uspostavljanje forenzičko-računovodstvene profesije u Srbiji i stavljanje njenih potencijala u funkciju podizanja efikasnosti i efektivnosti javnih i državnih organa u borbi protiv finansijskog i privrednog kriminala.

Forenzičke računovođe bave se rasvetljavanjem slučajeva finansijskog kriminala, koji se ispoljavaju kroz prevarno finansijsko izveštavanje privrednih društava, manipulacije na tržištu kapitala, insajderske informacije, poreske utaje, proneveru sredstva, zloupotrebe u vezi sa stečajem, pranje novca, stvaranje tajnih fondova i finansiranje terorizma.

Počinioci finansijskog kriminala mogu biti unutar organizacije, od zaposlenih, preko nižih i srednjih nivoa menadžmenta, pa sve do najviših rukovodilaca. Počinioci mogu biti i van organizacije, poput hakera, pripadnika organizovanih kriminalnih grupa, dobavljača i potrošača.

Procenjuje se da na globalnom nivou gubici nastali finansijskim prevarama iznose nekoliko milijardi dolara godišnje.

Istraživanja pokazuju da je kod nerazvijenijih i siromašnijih zemalja korupcija na znatno višem nivou od razvijenih zemalja, ali da se ona najčešće odvija uz podršku preduzeća i pojedinaca iz najrazvijenijih zemalja.