13. februar 2024 16:37

Diskusija u Briselu: Tema puta Zapadnog Balkana ka EU u senci Ukrajine, važno pokrenuti je

Izvor: TANJUG

Foto: Tanjug video

BRISEL - U Briselu je danas održana diskusija "Ka geopolitičkom pristupu EU u smislu transformacije na Zapadnom Balkanu", tokom koje su učesnici istakli da je važno da se pokrene tema pristupanja Zapadnog Balkana EU, jer je ona često u senci Ukrajine, i ukazali na značaj obezbeđivanja opipljivih koristi po građane na putu ka Uniji i nastavka pojačane finansijske posvećenosti regionu.

Tokom diskusije, koju su organizovali institut Klingendal, kancelarija Instituta za evropsku politiku EUROPEUM u Briselu i Institut EU za bezbednosne studije (EUISS), naglašeno je da je potrebno osigurati da EU predstavi jasnu strategiju o tome kako bi zemlje kandidati mogle da se pridruže određenim politikama i agencijama EU ili učestvuju u radu institucija EU pre nego što postanu punopravne članice.

Intext service Video

Istraživač iz instituta Klingendal Vauter Zvirs ocenio je za Tanjug da je napad Rusije na Ukrajinu "u suštini probudio EU da treba ozbiljno da shvati proces pridruživanja Zapadnog Balkana i da ubrza reforme".

On je konstatovao da je 20 godina, koliko zemlje Zapadnog Balkana čekaju da pristupe EU, veoma dug period i naveo da su se svi nadali, kada je pristupni proces, počeo da će se stvari odvijati brže.

"Sada vidimo da postoji geopolitički prozor mogućnosti", rekao je Zvirs i ocenio da se može videti veliki broj izjava zvaničnika EU i "novi diskurs i nova politička energija" po pitanju proširenja, ali da bi EU "možda trebalo da bude malo iskrenija u pogledu onoga što želi da vidi na Zapadnom Balkanu" da bi se taj proces dodatno ubrzao.

"Ako bi EU možda bila malo iskrenija i odgovarala na stvari koje nisu u skladu sa procesom EU integracija, onda bi možda mogla biti efikasnija u procesu proširenja", rekao je Zvirs.

Kada je reč o tome kakva je percepcija po pitanju proširenja u Holandiji, odakle on dolazi, Zvirs je objasnio da se u Holandiji ne razgovara mnogo o proširenju EU.

"U Holandiji nema toliko građana koji znaju koje su zemlje zapadnog Balkana u tom procesu ili koliko dugo taj proces već traje. Postoji potreba da holandski političari objasne holandskim građanima šta se dešava, o čemu se radi, i da ukažu na geopolitičke imperative koji postoje", rekao je on.

Intext service Video

Zamenik direktora i šef kancelarije EUROPEUM u Briselu Žiga Faktor istakao je za Tanjug da je važno da se, posebno u Briselu, vode diskusije u vezi sa pristupanjem Zapadnog Balkana EU i odnosima regiona sa EU jer je u poslednjim mesecima i godinama fokus uglavnom na pristupanje Ukrajine EU.

"Verujem da je ključno pokrenuti temu pristupanja Zapadnog Balkana da bismo razgovarali ne samo o trenutnom okruženju na Zapadnom Balkanu, već i koji su alati i koje su potencijalne oblasti u kojima možemo da ojačamo saradnju", rekao je on.

On je dodao da je ključno razgovarati o tome gde se zemlje kandidati mogu uključiti u rad agencija EU i u metodologije EU, pre nego što se pridruže Uniji.

Faktor je naglasio da treba pokazati građanima Zapadnog Balkana da proces pristupanja nije samo tehnički proces, već se radi i o transformaciji zemalja i tome da te zemlje postanu bolje demokratije i otpornije na strani uticaj.

Učesnici su tokom diskusije uglavom razgovarali o procesu pristupanja zemalja Zapadnog Balkana i, kako su naveli, "ruskoj manipulaciji informacijama" i ukazali na važnost uloge informacionog prostora u procesu pristupanja i značaj izgradnje društvene otpornosti prema manipulaciji informacijama.

Intext service Video

Istovremeno su ocenili da EU ne sme da ponovi greške iz prošlosti, kao što su nedostatak zainteresovanosti i angažovanja kada je reč o regionu i unutrašnje sporove oko proširenja, a kada je reč o nedavnoj pojačanoj finansijskoj posvećenosti EU prema Zapadnog Balkanu, rekli su da taj trend treba da se nastavi, ali da treba dodatno razjasniti kako će ovi fondovi koristiti kandidatima u praktičnom smislu.

Istakli su i da je važno da se zadrži fokus na transformativnim aspektima, iako politiku proširenju trenutno podstiču geopolitičke potrebe, a ukazali su i na korist za sve zemlje kandidate od bliže saradnje i razmene iskustava između Zapadnog Balkana i Ukrajine i Moldavije.