Održano peto advokatsko savetovanje na temu "Branilac po službenoj dužnosti"

BEOGRAD  - Peto advokatsko savetovanje u organizaciji Advokatske komore Beograd (AKB) održano je danas na Zlatiboru uz učešće velikog broja advokata i predstavnika drugih pravničkih profesija.

Teme ovogodišnjeg savetovanja bile su "Branioci po službenog dužnosti - uloga, značaj i postavljanje", kao u uloga Centra za socijalni rad kao organa starateljstva u porodičnim sporovima.

Predsednik AKB Momčilo Bulatović je, otvarajući savetovanje, rekao da se tema "Branilac po službenoj dužnosti", o kojoj su danas govorili, ne tiče samo advokata već i građana Srbije.

Na temu "Branilac po službenoj dužnosti" govorili su profesor Pravnog fakulteta i zamenik potpredsednika Ustavnog suda, advokat i predsednik AKB Momčilo Bulatović i advokat Aleksandar Popović.

Glavno pitanje na današnjoj diskusiji je bilo da li branilac po službenoj dužnosti delotvorno obavlja svoj posao i na koji način bi mogli da poboljšaju njihov rad ukoliko nije efikasan.

"Da li vi iskreno mislite da neko ko je završio Pravni fakultet, proveo dve godine kao pripravnik, nakon položenog pravosudnog ispita se upisao u imenik advokata stručan, dovoljno obučen da brani klijenta pred Višim sudom kada ga pozovu iz kol centra", upitao je Bulatović i dodao da advokat treba da pruži pravu adekvatnu stručnu pomoć svom branjeniku.

Bulatović je naglasio da je Advokatska komora dužna da prilikom stavljanja advokata u imenik branilaca po službenoj dužnosti vodi računa o tome da praktični i stručni rad advokata u oblasti krivičnog prava daje osnovanu pretpostavku da će odbrana biti delotvorna.

Oni su izneli brojne opaske, a pored ostalog da branioci ne treba da rade "pro forme" taj posao kada su po službenoj dužnosti, a ne izabrani branioci, već treba "defakto" da brane svoje klijente.

Kao jedno od rešenja su naveli da bi advokati koji se bave krivičnim postupcima trebalo da istaknu to Komori i da dostave broj predmeta, radi lakše selekcije, a dodali su da bi rešenje moglo biti i da neiskusan advokat radi određeno vreme sa starijim iskusnijim kolegom kako bi stekao dodatno iskustvo i znjanje.

Popović je istakao da je, kada je reč o mlađim advokatima, edukacija veoma bitna.

Bulatović se osvrnuo i na mišljenje Evropskog suda koje predlaže da ukoliko sudija u postupku prepozna da advokat ne pruža adekvatnu pravnu pomoć svom klijentu, reaguje na to.

"Bez fer odbrane, bez fer krivičnog postupka i bez jednakih šansi stranaka u postupku ne možemo govoriti o pravičnom krivičnom postupku", rekao je profesor Milan Škulić i dodao da bez advokata nema pravosudnog sistema.

Među prisutnima su uz predstavnike tužilaštava, sudova, bili i predstavnici advokatski komora iz Crne Gore, Severne Makedonije, BiH, Bugarske i Republike Srpske, kao i predstavnici Centra za socijalni rad grada Beograda, Ministarstva za brigu o porodici i demografiju i predsednik Advokatske komore Srbije Veljko Delibašić.