4. decembar 2022 12:04

Dr Grujičić: Uvođenje porodičnog lekara bilo bi od velike koristi za osiguranike

Izvor: TANJUG

Foto: TANJUG/RADE PRELIĆ

BEOGRAD - Ministar zdravlja Danica Grujičić ocenila je danas da bi uvođenje porodičnog lekara bilo od velike koristi za osiguranike, da bi rasteretilo i zdravstveni sistem, jer je, između ostalog, ideja i da se otvaraju ispostave domova zdravlja po manjim sredinama, selima i kvartovima.

"Kada bismo imali porodičnog lekara, čoveka koji zna i prethodne bolesti i bolesti u bližoj i daljoj familiji, koji je više puta otišao da obiđe nekoga ko je stariji, nekog ko je porodici pomogao nekoliko puta, došli bismo u situaciju da se vrati poverenje koje je nekada bilo", rekla je Grujičić Tanjugu.

Navela je da postoje situacije da su lekari raspoređeni u domovima zdravlja, ali da je teritorija koju pokriva taj dom zdravlja velika, a da je u nekim sredinama malo pacijanta.

"To bi podrazumevalo da u svim većim selima bude ambulanta. Sa druge strane imate kvartove Novog Beograda gde bi bilo jednostavnije da oni imaju ambulantu u kvartu i kada im nije dobro da siđu kod svog lekara, a ne da odmah zovu Hitnu pomoć", rekla je Grujičić.

Objasnila je da je ideja da pacijenti zovu kada im nije dobro svog lekara koji će da im da terapiju i koji će, ako je potrebno, pozvati Hitnu pomoć ili otići do pacijenta.

"To je neko ko zna zdravstveno stanje pacijenata i kome je stalo da oni budu dobro, ko mora da ima direktnu konekciju sa lekarima u bolnicama i kliničkim centrima. Tako da pacijent kada mu je potrebna hitna dijagnostika ili intervencija ne gubi vreme", rekla je Grujičić i pozvala mlade kolege da uzimaju specijalizaciju iz opšte medicine, jer će biti sve potrebniji.

Dodala je da Urgentni centar ne treba da bude dom zdravlja već da treba da služi za urgentna stanja,a ako bi se na pravi način organizovala primarna zdravstvena zaštita onda bi porodični lekari mogli 80 odsto stvari da reše, što, kako je rekla, lekari opšte prakse i hoće.

Grujičić je istakla da postoji problem zakazivanja u seknundarnimn zdravstvenim ustanovama od 1. do 5. u mesecu i dodala da to mora drugačije da bude organizovamo i rešeno što pre i dodala da je zbog toga, između ostalog , važna digitalizacija.

Navela je da se moraju reorganizovati i liste čekanja, tako da se vreme čekanja skrati, ali i da je jedna od ideja da lekari rade i prekovremeno što bi im bilo dodatno plaćeno kako bi se napravio bolji raspored.

Govoreći o radu u privatnoj praksi lekara koji su zaposleni u državnim ustanovama, ona je kazala da postoje lekari čije operacije traju i po nekoliko sati i da takvi ljudi nemaju vremena da rad popodne u privatnim klinikama i ordinacijama. Dodala je da bi trebalo uvesti normu na nedeljnom nivou za lekari i navela primer radiologa koji bi za radnu sedmicu trebalo da očitaju 50 snimaka.

"Imate hirurge koji zaista odrade sve u državnoj ustanovi, imaju mnogo pacijanata, jer su dobri i poznati u narodu i onda popodne mogu da idu u privatne ordinacije. Ali to nisu hirurzi koji kažu - sada ne mogu da vas pregledam, nego ćete doći popodne. Toga ima i to najviše u unutrašnjosti", rekla je Grujičić.

Najavila je da će zahvaljujući kreditu Svetske banke skoro svaka bolnica u Srbiji dobiti skener. A na pitanje da li će biti dovoljno lekara da rade na njima odgovara: "Biće i radiologa. Zato sma tražila starosnu strukturu u svim državnim bolnicama da znamo da sada već počnemo da mlade kolege edukujemo, da onog dana kada neko odlazi u penziju,ne bude nema ko da nas leči".

Grujičić kaže da je i sama počela na vreme da sprema mlađe kolege koji će je naslediti.

Govoreći o vakcinaciji beba, koje su umesto bcg vakcina, dobile fiziološki rastvor, Grujičić je rekla da je vakcinisano više od 470 dece i da je ostalo još 140, te da je u unutrašnjosti uglavnom proces završen, jer je bilo manje dece. Dodala je da je najviše dece u Beogradu i da njih 40 nije još vakcinisnao jer ih roditelji nisu doveli na zakazani termin.

Kako je navela, neka deca su se prehladila u međuvremenu i nisu mogla da dobiju vakcinu, ali je navela da će biti ponovo pozvani i da ima godinu dana vremena da se sva deca budu vakcinisana i navela je da je to bio propust i da nije bilo nikakve zle namere.

Govoreći o štrajku zaposlenih u bolnici "Laza Lazarević", Grujičić je kazala da je bila u toj ustanovi, saslušala direktorku, razgovarala i sa drugom stranom i da je zatražila 10, 15 dana da sagleda situaciju.

"Posle dve nedelje nastupili su novi otkazi. Inspekcija Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje je bila zbog prijave o nenamenskom trošenju novca, pa je ustanovljeno da je fakturisano više lekova, nego što je potrošeno. Ustanovljeno je da na računu Psihijatrijske klinike nema sredstava za ishranu, a ishrana nije plaćena dobavljačima. Kada su zatražili dokumentaciju, direktorka je odbila da da dokumentaciju za neke vanstandardne usluge koje se pružaju osiguranicima na više načina u Padinskoj skeli", navela je Grujučić.

Dodala je da je i inspekcija Ministartsva rada, socijalne politike i boračkih pitanja, koja je posetila bolnicu, takođe našla nepravilnosti u radu, te da je zbog toga preložila Vladi Srbije da direktorku smeni.

"Razgovarala sam otvoreno o tome i sa premijerkom i ona mi je dala podršku da javno kažem onako kako jeste. Sindikati su zaista ispoštovali sve dogovore, nisu izlazili, davali saopštanje, za razliku od direktorke koja je nastavila da postupa onako kako je ona smatrala", rekla je Grujičić i dodala da i sama poštuje hijarahiju, pa i da je direktorka trebalo da poštuje odluke Ministarstva.

Grujičić je dodala da je za vreme mandata ove v.d. direktorke 70 ljudi napustilo tu ustanovu, od čega 23 lekara, specijalista psihijatrije.

"Sa nama su išli tamo ljudi iz Pravobranilaštva i otvoreno su napisali da ovi ljudi treba da tuže ustanovu. Odnosno oni tuže državu i ja sam ih molila da to ne rade, jer posle država treba da plaća odšetete, ukoliko se dokaže da su bili u pravu", rekla je ministarka.

Govoreći o ulasku privatnih ordinacija i klinika u sistem, Grujičić je kazala da ona jeste za to i da će se to desiti, ali da je pre toga neophodno srediti državni sistem, koji podrazumeva i reformu zdravstvenog osiguranja.