Organizacija WWF Adria: Stalaćka klisura i Mojsinjske planine da budu zaštićeno područje

BEOGRAD- Skupština opštine Ćićevac pokrenula je u 27. februara proceduru za proglašenje Stalaćke klisure i Mojsinjskih planina za zaštićeno područje, zbog njihovih izuzetnih prirodnih, kulturnih i društvenih odlika, saopštila je danas organizacija WWF Adria.

Kako se navodi, zaštićena područja ključna su za očuvanje biodiverziteta, ali i lokalni razvoj, očuvanje kulturnog i istorijskog nasleđa.

Prostor Mojsinjskih planina ima specifičnu geološku građu i kao takav je jedan od najstarijih prostora na području Srbije koji obiluje kulturnim nasleđem iz antičkog, rimskog, vizantijskog i srednjovekovnog perioda, dok Stalaćka klisura, sa dužinom od 24 kilometra i dubinom od 300 metara, predstavlja jedinstven geološki predeo.

Ova odluka dolazi kao reakcija na peticiju 1.800 građana opštine Ćićevac i organizacija Polekol i WWF Adria i utemeljena je na "Studiji zaštite Predela izuzetnih odlika Mojsinjske planine i Stalaćke klisure Južne Morave", koju je izradio Zavod za zaštitu prirode Srbije još 2013. godine.

"Pokretanje procedure za zaštitu je ogroman i značajan korak na putu očuvanja prirodnih i kulturnih bogatstava ovog područja. Iako se na ovu odluku čekala skoro čitavu deceniju, na nju gledamo kao na snažan impuls ubrzavanju zaštite kako bi se izgubljeno vreme nadoknadilo, a priroda zaštitila", rekao je Strahinja Macić, iz Organizacije za političku ekologiju Polekol.

Zaštita Stalaćke klisure i Mojsinjskih planina prilika je za održivi razvoj opštine Ćićevac, jer će omogućiti i rast važnih grana zelene ekonomije kao što je održivi turizam, navodi se u saopštenju.

"Ova inicijativa ide u susret globalnim ciljevima da se zaustavi i preokrene gubitak prirode do 2030. godine, a Srbija daje svoj doprinos u naporima da najmanje 30 odsto naše planete bude zaštićeno područje. Naša je misija život u skladu s prirodom, jer ćemo samo tako obezbediti kvalitetan život našem potomstvu, ali i svim drugim živim bićima", rekla je Aleksandra Ugarković iz WWF Adrije.

Stručnjaci i udruženja građana iz 11 zemalja nedavno su pokrenuli inicijativu za proširenje Emerald ekološke mreže. Južna Morava predstavlja ekološki koridor od međunarodnog značaja i kao takva našla se na listi 29 reka Srbije prioritetnih za uključivanje u ovu mrežu.