12. mart 2024 12:59

Advokat Ahmed Delimeđac: Pravne posledice iste bilo da je testament pisani ili usmeni

Izvor: TANJUG

Foto: Shutterstock.com/stylefoto24, ilustracija

BEOGRAD - Advokat Ahmed Delimeđac izjavio je da su pravne posledice testamenta iste bilo da je on pisani ili usmeni.

Delimeđac je na TV K1, osvrćući se na slučaj u kojem najstarija kćerka Milana Gutovića, Milica, tvrdi da je prevarena za nasledstvo, zbog usmenog testamenta koji je njen otac napravio u bolnici za vreme korone, naveo da je suština usmenog testamenta u tome što se on po svojoj formi razlikuje od ostalih testamenata.

"On otvara kasnije mogućnosti za njegovo osporavanje ili neosporno priznavanje, kao i njegovu validnost. Suština usmenog testamenta je ista kao i kod bilo kog drugog testamenata. Samo mu je forma drugačija i daje se u određenim uslovima, odnosno ograničen je. Može se dati samo u izuzetnim prilikama i kada nije moguće sastaviti testament u nekoj drugoj formi", navodi Delimeđac.

Prema njegovim rečima, izuzetne prilike su neke više sile - požar, ratno stanje, poplava, zemljotres i to su situacije kada se usmeni testament daje.

U sudskoj praksi postoje i slučajevi gde se u izuzetnoj situaciji pojavi i bolest nekoga, ali to zavisi od slučaja do slučaja.

"Gospodin Gutović je i ranije bio u bolnicama, da li se to stanje pogoršalo, to mi ne znamo. To će biti predmet sudskog postupka gde će se utvrđivati činjenice da li je to izuzetna prilika ili ne. Da li je on mogao da da testament na neki drugi način ili je to bila jedina mogućnost", objašnjava Delimeđac.

Navodi da, ako je on testament dao pred tri svedoka i ako sud proceni da je to izuzetna prilika, onda je to punovažan testament, ali se dolazi do pitanja da li su ti svedoci nasledili nešto od toga, odnosno da li su svedoci testamenta zapravo naslednici.

"Videli smo samo ono što se pojavilo u medijima. Ne znamo ko je naslednik umesto gospođa koje su se javile da su oštećene. Oni taj testament mogu pobijati, tvrdeći da nije napravljen u formi kakva treba da bude, da možda on nije bio sposoban za rasuđivanje - to je jedna stvar. Ako se taj testament proglasi punovažnim, one bi mogle da imaju pravo na nužni deo, ukoliko su isključene iz nasledstva u potpunosti. Imaju dva pravca - punovažnost i povredu prava na nužni deo. Ukoliko sud donese odluku da testament nije punovažan, onda će se primeniti zakon o nasleđivanju. Mentalno stanje će procenjivati veštaci u sudskom postupku", rekao je Delimeđac u emisiji "Uranak" na televiziji K1.

Javni beležnik Sava Dedajić kaže da je usmeni testment jedan od testamenata koje zakon o nasleđivanju predviđa kao oblike testamenata.

On objašnjava da testament mora da ima jednu od formi predviđenih zakonom i navodi da je pisani testament koji je potpisan validan testament bez dodatne overe i provere drugih organa.

"Ne mora nužno da znači da je validan samo onaj testament koji je overen kod notara. Zakon kaže da je poželjno da se stavi i datum kada je sastavljen testament, što može da bude kasnije važno u parničnom postupku", rekao je Dedajić i dodao da je jednako validan takav testament kao i onaj koji je sačinjen kod javnog beležnika.

Prema njegovim rečima, suštinskih prednosti testamenta overenog kod notara ima, ali formalnih prednosti nema.

Ističe da javno-beležnički testament, sudski testament, usmeni testament, imaju jednaku pravnu snagu, a da pojedini oblici testamenata daju određene prednosti kod dokazivanja i dodaje da je to salučaj sa javno-beležničkim testamentom.

"Taj testament se potom ostavlja u Javno-beležničkoj komori, gde postoji registar svih testamenata ", kaže Dedajić i dodaje da kada nema testamenta, sud preduzima zakonsku podelu nasledstva, pri čemu su prvi nasledni red supruga i deca, drugi red roditelji, ako njih nema braća i sestra.

Javni beležnik objašnjava i da se proglašenjem usmenog testamenta obznanjuje da on postoji i da će biti predmet rasprave u ostavinskom postupku iza pokojnika.

"U tom postupku obavezno će biti pozvani zakonski naslednici da se izjasne o postojanju testamenta i njegovoj punovažnosti. Ukoliko smatraju da on nije punovažan, oni će ga osporiti, pa će sud ili notar koji budu vodili postupak prekinuti ostavinu i uputiti stranke na parnicu, gde će se utvrđivati da li je on punovažan ili ne", dodaje Dedajić.

Na pitanje da li notari izlaze na teren radi sačinjavanja testamenta, Dedajić kaže da oni redovno izlaze na teren, zbog nepokretnih osoba, osoba u teškom zdravstvenom stanju.

"Ukoliko je neko u lošem zdravstvenom stanju, a notar je na putu i ne može da stigne, u tim trenucima mogu se dovesti tri osobe kojima se saopštava poslednja volja. Tada bi se cenilo da su bile te izuzetne okolnosti pod kojima je dato. Ta tri svedoka koja se traže kao uslov punovažnosti usmenog testamenta daju svoju izjavu pred sudom, moguće i pismeno, ali oni su jedini svedoci za koje se ne traži uslov pismene dostave. Sud to uzima na zapisnik i u tom slučaju imamo validnu formu testamenta, iako notar nije stigao da ga sačini", naveo je Dedajić.