16. maj 2024 09:59

U ritmu čuke: Počinje kampanja za prevenciju srčanog udara

Izvor: TANJUG

Foto: Shutterstock.com/Africa Studio, ilustracija

BEOGRAD - Kampanju simboličnog naziva "U ritmu čuke“ danas je pokrenulo Udruženje pacijenata koji su preživeli srčani udar “Moja druga šansa”, zajedno sa Udruženjem kardiologa Srbije, a uz podršku Fudbalskog kluba Čukarički koji je prepoznao značaj podizanja svesti o kardiovaskularnim bolestima kao vodećem uzroku smrti u Srbiji.

“Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti u svetu i odnose više života nego svi oblici maligniteta zajedno. U četiri od pet slučajeva kardiovaskularnih smrti uzrok je aterosklerotska kardiovaskularna bolest. Jedan od glavnih faktora rizika za razvoj ove bolesti je povišen nivo LDL holesterola, kao i dužina trajanja izloženosti ovom faktoru”, rekao je za Tanjug Dragan Simić, kardiolog, predsednik Udruženja kardiologa Srbije.

On smatra ohrabrujućim da 80 odsto ranih kardiovaskularnih događaja može da se spreči, posebno boljom kontrolom LDL holesterola, "faktora rizika koji najlakše može da se promeni”.

Intext service Video

“Najznačajniji faktor rizika za razvoj kardiovaskularnog događaja jesu neregulisane vrednosti lipida u krvi. Smatra se da su oni mnogo rizičniji faktor od cigareta, fizičke neaktivnosti, hipertenzije i dijabetesa”, rekao je prof. dr Simić.

Prema njegovim rečima, napredovanje ateroskleroze pacijent ne oseća, nema tegobe, dok se u krvnim sudovima stvaraju plakovi.

"Ako naši pacijenti ne vode računa, prvenstveno o LDL holesterolu, svrstavaju se u kategoriju osoba koje imaju znatno veći rizik za rano dobijanje neželjenih kardioloških bolesti. Konkretno, svaka odrasla osoba bi trebalo da ima LDL holesterol ispod 3 mmol/l, a poželjno bi bilo da taj LDL holesterol bude i ispod 2mmol/l. Ako osoba, na primer ima prosečno LDL holesterol 3,37 mmol/l, što je 20 odsto iznad gornje dozvoljene granice, treba da zna da ima 18 odsto veću šansu da dobije neki veći kardiološki događaj”, rekao je on.

On precizira da je “vrednost LDL holesterola direktno u korelaciji sa šansom da se dobije srčani ili moždani infarkt, pa tako kod osoba koje su već imale neki kardiološki događaj, ili imaju ugrađen stent ili bajpas, vrednosti LDL holesterola ne smeju prelaziti 1,4 mmol/l.

“Pacijenti sa povišenim LDL holesterolom najčešće ništa ne osećaju i nemaju nikakve simptome, sve dok se ne dogodi neki kardiovaskularni problem. Kod mnogih pacijenata se povišeni holesterol otkrije tek kada dožive infarkt miokarda. Stoga bi svako trebalo da poseti svog lekara i proveri vrednosti LDL holesterola”, rekao je Simić.

On kaže da bi prvi skrining test za LDL holesterol muškarci trebalo da urade do 35. godine, a žene do 45. godine života.

Test se može uraditi i ranije ukoliko postoje druge pridružene bolesti ili ukoliko u porodici postoje osobe koje su rano doživele srčani ili moždani udar, dodao je on.