17. mart 2023 14:37

Komesarka Saveta Evrope za ljudska prava: Srbija da se suoči sa nasleđem prošlosti

Izvor: TANJUG

Foto: Shutterstock.com/MDart10, ilustracija

STRAZBUR/BEOGRAD - Komesarka Saveta Evrope za ljudska prava Dunja Mijatović izjavila je danas da je krajnje vreme da se Srbija suoči sa nasleđem prošlosti, da zaštiti slobodu medija i slobodu okupljanja i da ispuni svoje obaveze o pravima žena i rodnoj ravnopravnosti.

''Postoji potreba za obnovljenom posvećenošću političkih lidera, uključujući i Srbiju, utvrđivanju sudbine nestalih lica, uključujući otvaranje policijskih i vojnih arhiva u kojima se mogu čuvati važne informacije o nestalim licima. Porodice i rođaci nestalih trpe ogroman bol i neizvesnost i imaju pravo na adekvatnu reparaciju i pomoć, ali pre svega da znaju istinu o svojim najmilijima'', istakla je komesarka je na kraju četvorodnevne posete Srbiji.

Konstatujući neke pozitivne korake koje su srpske vlasti preduzele u rešavanju problema kršenja ljudskih prava počinjenih tokom sukoba 1990-ih, ona je navela da tek kada počinioci ratnih zločina budu izvedeni pred lice pravde, društva u regionu mogu ''početi da se leče'', navodi se u saopštenju Saveta Evrope.

Mijatović je navela da, tako što osuđenim ratnim zločincima pruža javnu platformu u Srbiji da promovišu svoje stavove i negiraju zločine za koje su osuđeni, vlasti u Srbiji ne ispunjavaju dužnost da očuvaju pravo žrtava na istinu i spreče širenje netolerantnog govora i govora mržnje, ida je tolerancija vlasti prema muralima u čast ratnim zločincima jedna nesrećna ilustracija toga.

Sa druge strane, pozdravljajući posvećenost vlasti obezbeđivanju poštovanja slobode izražavanja i okupljanja, kao i čvrst pravni i institucionalni okvir u ovoj oblasti, komesarka napominje da bezbednost novinara i branitelja ljudskih prava i dalje predstavlja ozbiljnu zabrinutost za Savet Evrope.

''Branitelji ljudskih prava, kao što su Žene u crnom, koje sam posetila u Beogradu, igraju ključnu ulogu u podizanju svesti o ljudskim pravima, čak i kada su suočene sa pretnjama i nasiljem. Oni, kao i mnoge druge hrabre i posvećene organizacije civilnog društva i aktivisti u Srbiji, moraju dobiti priznanje, zaštitu i podršku'', rekla je Mijatović.

U saopštenju, Mijatović je, kako se navodi, sa zadovoljstvom konstatovala jačanje zakonskog okvira za unapređenje rodne ravnopravnosti i zabeležen napredak u učešću žena u političkom životu u Srbiji, ali i da je zabrinuta zbog ''mizoginog i diskriminatorskog diskursa'' koji koriste pojedini političari i javne ličnosti, a promovišu pojedini mediji, koji podriva vladine akcije u cilju postizanja rodne ravnopravnosti.

''Vlasti treba da obezbede sistematsko podizanje svesti i edukaciju o rodnoj ravnopravnosti kako bi se suprotstavili stereotipima i patrijarhalnim stavovima o ulozi žena u društvu, koji podrivaju prava žena i dovode do nasilja nad ženama. Specifične izazove i diskriminaciju sa kojima se suočavaju žene na selu, žene nižeg socio-ekonomskog statusa, Romkinje i migrantkinje i žene sa invaliditetom, treba da se pozabave nadležnim organima, u bliskoj saradnji sa Poverenikom za zaštitu ravnopravnosti, čiji važan i posvećen rad na promovisanju jednakosti i suprotstavljanju diskriminaciji treba nastaviti da se podržava'', istakla je Mijatović.