13. decembar 2023 15:43

Stefan Surlić: Izmene Poglavlja 35 su kontraproduktivne ako su za Beograd neprihvatljive

Izvor: TANJUG

Foto: FOTO TANJUG/RADE PRELIĆ

BEOGRAD - Docent Fakulteta političkih nauka Stefan Surlić rekao je danas da očekuje da će određene tačke Ohridskog sporazuma i Okvirnog sporazuma biti deo pregovaračkog Poglavlja 35 sa Evropskom unijom, jer je to nešto na čemu insistiraju najmoćnije zemlje EU, ali smatra da će biti kontraproduktivno ako se uvrste formulacije koje su za Beograd neprihvatljive.

"To je nešto što je šef diplomatije EU Žozep Borelj najavio u nekoliko navrata, ali ono na što moraju da obrate pažnju jeste pozicija Srbije, jer će biti kontraproduktivno ukoliko se stave takve formulacije, koje bi bile za Beograd neprihvatljive, koje bi onda značile zapravo da Srbija nema nikakvog drugog izbora, sem da i formalno odustane od ideje punopravnog članstva u EU", rekao je Surlić za Tanjug.

Intext service Video

Povodom zaključaka Saveta za opšte poslove EU po kojim pre kraja januara 2024. godine treba da se izmene i dopune merila za Poglavlje 35 pristupnih pregovora kako bi se "odrazile obaveze Srbije" koje proizilaze iz Sporazuma o putu ka normalizaciji odnosa i njegovog implementacionog aneksa, Surlić je rekao da veruje da su ključne zemlje članice EU rešene da se pitanje normalizacije odnosa Beograda i Prištine privedu kraju do izbora za Evropski parlament planiranih za jun iduće godine.

"Veliki uspeh za njih je to što su postigli saglasnost među svim članicama EU, uključujući i pet zemalja koje ne priznaju nezavisnost Kosova i vide to kao jednu političku priliku za dodatan pritisak na Srbiju da se u kratkom vremenskom periodu napravi veliki pomak u normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine", smatra Surlić.

Naglasio je da u ovom trenutku, za Srbiju nije prihvatljivo formalno priznanje nezavisnosti Kosova i članstvo tzv. Kosova u UN.

Service Photo Gallery

"Problematičan je član četiri osnovnog sporazuma koji govori o bilo kojoj međunarodnoj organizaciji, što neko može tumačiti kao članstvo Kosova u UN. Stoga, pitanje na koji način će biti formulisano, je usvajanje deklaracije, ali mi još uvek ne znamo na koji će način Borelj definisati to poglavlje 35, šta će sve uneti u to poglavlje i da li će EU još jednom pribeći takozvanoj konstruktivnoj nejasnoći, odnosno da i Beograd i Priština mogu da tumače tekst poglavlja 35 onako kako oni žele da predstave to svojoj javnosti", rekao je Surlić.

Ocenio je da bi insistiranje na spornim odredbama dovelo samo do još negativnijeg odnosa građana Srbije prema EU i do drugačijih poruka od donosioca odluka, koji su do sada, bez obzira na skepsu prema EU, govorili da je njihov formalni cilj zapravo članstvo Srbije u EU.

"Sa značajnim promenama unutar pogleda o 35, mislim da bi se i retorika Beograda značajno promenila i da bi imali jednu novu realnost u odnosima između Srbije i EU", ocenio je Surlić.

Smatra da nisu sporne odredbe koje se tiču normalizacije odnosa, prihvatanja dokumenta, sve što se tiče slobode, kretanja, roba, usluga, ljudi koje bi u kratkom vremenskom periodu trebalo da se primene.

Intext service Video

"Takođe, da Zajednica srpskih opština (ZSO) bude nešto što je glavni uslov, gde bi Beograd zapravo pomogao da se Srbi vrate u institucije i učestvuje u formiranju ZSO. Eventualno članstvo tzv. Kosova u nekim međunarodnim organizacijama, ali ne nikako da se, na bilo koji način, posredno ili neposredno, pominju UN, jer to je crvena linija za Srbiju", ukazao je Surlić.

Što se tiče usklađivanja sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU, što je, takođe, jedan od zahteva Brisela, on naglašava da to, u ovom trenutku, nije prihvatljivo za Beograd, jer je politika Srbije da se ne uvode sankcije Rusiji.

"Trenutno zemlje EU su mnogo glasnije po pitanju normalizacije odnosa Beograda i Prištine, a manje prema pitanju sankcija Rusiji, što govori o prioritetima koje su oni definisali prema Beogradu. Ali svakako taj uslov, ukoliko Srbija ne odustane od puta ka EU, stoji i da će u jednom momentu, ukoliko Srbija zaista želi punopravno članstvo i kada Brisel bude spreman da prihvati Srbiju, da će Srbija morati da se potpuno usaglasi sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU", smatra Surlić.

Što se tiče primedbi koje EU ima na račun vladavine prava u Srbiji, on kaže da se u našoj zemlji stavlja fokus na temu normalizacije odnosa Beograda i Prištine, ali da to nije suštinski jedini uslov koji stoji na putu Srbije ka EU.

"Poglavlja 23 i 24 ostaju otvorena. Mnogo je važnije da Srbija sprovodi reforme u sektoru pravosuđa, vladavine prava, slobode medija i da na taj način zapravo pravi krupne korake ka EU. A ova politička, statusna pitanja, ona mogu biti propratna, ali ne jedini, kako se to često predstavlja u javnosti, uslov za članstvo u EU", poručuje Surlić.

Što se tiče današnjeg Samita EU - Zapadni Balkan u Briselu, on kaže da očekuje pozitivnije poruke i da se napravi neki krupni korak.

"Do sada smo uvek imali deklarativne izjave o podršci Berlinskom procesu, određene zemlje su bile pođeljene oko inicijative Otvoreni Balkan. Ali trebalo bi imati na umu da postoji samo jedan jedini cilj, a to je veća integracija regiona Zapadnog Balkana, normalnost, sloboda protoka ljudi, roba, kapitala, ideja, kreiranje jedinstvenog tržišta. To je nešto što je u interesu svih građana bez obzira na otvorena bilateralna pitanja i ono bi se mnogo lakše rešavalo kada bi postojao minimum zajedničkog jezika između lidera Zapadnog Balkana", ocenjuje Surlić.

Intext service Video

Na konstataciju da iz sadašnje perspektive članstvo Srbije u EU deluje daleko, on kaže da je za drugačji ishod potrebno da postoji saglasnost zemalja Zapadnog Balkana, značajne reforme, a istovremeno i otvorenu perspektivu koja je ponuđena iz Brisela, koja, za sada, ne postoji.

Kako je rekao, politika koja je vođena iz Brisela bila je da prvo zemlje Zapadnog Balkana moraju da se demokratizuju, ali da se vidi da se to suštinski u regionu ne dešava i da zapravo ne može da se reši pre ulaska u EU.

"Ukoliko EU zaista vidi ovaj region kao deo EU u budućnosti, u skorijoj budućnosti mora značajno da promeni politiku. Mnogo prisutnija finansijski, politički, ekonomski i sa jasnom perspektivom i da se ne beži od roka, odnosno ponude roka. Ako je to 2030. godina, onda da se obavežu i zemlje Zapadnog Balkana, ali i vodeće zemlje EU da će dati sve od sebe da 2030. bude realna za članstvo", zaključio je Surlić.