Održana promocija knjige "Spori povratak kući" Petera Handkea

BEOGRAD - Promocija knjige „Spori povratak kući: Četvoroknjižje“ austrijskog nobelovca Petera Handkea, u izdanju kuće "Laguna", održana je večeras u kafeteriji Bukmarker knjižare Delfi SKC u Beogradu.

O novoj knjizi su govorili Žarko Radaković, pisac i prevodilac, i Nebojša Grujičić, novinar i publicista.

Kako je otkrila moderatorka književne večeri Iva Burazor, ispred "Lagune", knjiga od 340 strana sada je prvi put u Srbiji objavljena u tom obliku kao jedno štampano delo sa četiri novele čiji su naslovi - "Spori povratak kući", "Pouke Sent Viktoara", "Detinja povest" i "Kroz sela".

Knjiga iz četiri fragmenta ili posebnih celina, poglavlja, pruža uvid u razmišljanje i sagledavanje sveta društvenih i prirodnih pojava iz ugla jednog akademika, spoznavanje raznih životnih istina na osnovu velikog životnog iskustva.

Prevodilac te knjige Žarko Radaković otkrio je da su sve četiri knjige bile objavljene zasebno tokom '80-ih godina u izdanju "Dečjih novosti" iz Gornjeg Milanovca, u vremenu bivše Jugoslavije, a ta kuća odavno ne postoji.

Inače je Handke te četiri novele objavio u periodu od 1979. do 1981. godine.

Radaković sebe ne smatra prevodiocem, već pretežno piscem, jer kako kaže za sebe, ipak je prevodio isključivo jednog autora - Petera Handkea, što nije dovoljno da se definiše da je te struke.

"Uvek Handke, kako i sam kaže, u svojim delima piše o sebi. On je stalno prisutan u romanima. Samo je potrebno znati i napraviti razliku između pisca i pripovedača, oni ipak nisu isto. Sve knjige u ogromnom opusu, a ima ih preko 100, jesu povezane, neodvojive jedna od druge i treće, posmatraju se kao celina. Skoro svuda, pa i u ovom četvoroknjižju, Handke pristupa istraživanju porodice unutar sebe", primetio je Radaković i dodao da je u Srbiji prevedeno oko 35 Handkeovih knjiga, tek trećina ukupne njegove (hiper)produkcije.

Prvi deo „Spori povratak kući“ predstavlja prekretnicu u Handkeovoj književnosti: okretanje prirodi i materijalnosti sveta, gde je put mesto za „epski korak“, koji se odvaja od duge tradicije ratne i osvajačke epike (od Homera) i mir čini privlačnim. U tom prvom delu četvoroknjižja geolog Valentin Zorger, koji se na Aljasci, daleko od doma i porodice, izgubio u poslu, sada se sprema za povratak kući.

Prevodilac je istakao da se Handke proslavio romanima "Golmanov strah od penala" i "Nesreća bez želja" - velika posveta njegovoj majci koja je nažalost izvršila samoubistvo u 50. godini, što je na pisca ostavilo dubok trag.

Radaković se prisetio da je četiri puta javno nastupao u tandemu sa Peterom Handkeom, kao njegov prevodilac, dva puta u Beogradu (u Narodnoj biblioteci Srbije i JDP-u povodom promocije knjige "Zimsko putovanje do reka Dunava, Save, Morave i Drine ili Pravda za Srbiju"), Prištini i Dizeldorfu (Nemačka).

"Ima autora, baš afirmisanih pisaca koji vole stalno iznova da čitaju Petera Handkea, budu opčinjeni, fascinirani njegovim delima, apsolutni su zaljubljenici, a zanimljivo je da sami stvaraju sasvim dijametralno drugačije romane. Opet, oni koji ga ne poznaju, nisu upućeni u Handkeovo stvaralaštvo, takvi ga nikad i ne čitaju", naveo je Radaković i podsetio da je austrijski laureat Nobelove nagrade iz 2019. godine bio oduvek veliki ljubitelj Francuske, pre svega njene kulture, imao uzora u književnosti.

Voleo je i njihovu kinematografiju, kao što je Francuski novi talas, opus Fransoa Trifoa i Žana Lik Godara.

Radaković je otkrio da će uskoro "Laguna" objaviti knjigu značajnih Handkeovih pozorišnih drama.

Novinar i publicista Nebojša Grujičić je rekao večeras da je često pratio stvaralaštvo Handkea, u početku mu je najjači utisak ostavio roman "Golmanov strah od penala", da bi ga novela "Pouke Sent Viktoara" ostavila bez daha, veoma šokirala, i takvo delo mu je bilo sasvim novo od austrijskog pisca, što nije očekivao.

"Handke želi da učestvuje u svetu. On uspeva da čitaoce samelje, uspori, uvuče u svoj svet i to radi uz jednu nežnu sporost. Četvoroknjižje pred nama je tetralogija kao vrsta udžbenika književnosti", analizirao je Grujičić i otkrio podatak da je novelu "Kroz sela" iz ove knjige, davne 1981. režirao u pozorištu proslavljeni sineasta Vim Venders.

Peter Handke je jedan od najznačajnijih pisaca savremene književnosti, autor romana, drama, poezije, pripovesti, eseja žurnala, scenarija, čak i reditelj filmova, veliki prijatelj Srbije, o kome je reditelj Goran Radovanović skoro snimio dokumentarni film "Čekajući Handkea", dok je Emir Kusturica o njemu napisao knjigu "Vidiš li da ne vidim".