U Hrvatskoj zbog afričke kuge eutanazirano 20.000 svinja, zarazom zahvaćeno 900 farmi

ZAGREB - Od pojave afričke kuge svinja, pre oko tri meseca, u Hrvatskoj je eutanazirano njih 20.000, a zarazom je zahvaćeno blizu 900 farmi, što je brojne poljoprivrednike dovelo u vrlo tešku situaciju i veliko je pitanje da li će nastaviti da se i ubuduće bave uzgojem svinja.

Vanredni profesor na Fakultetu agrobiotehničkih nauka u Osijeku dr Vladimir Margeta kaže da se ugroženost svinjogojstva afričkom kugom ne ogleda samo kroz broj eutanaziranih svinja i zatvorenih farmi na kojima su one uzgajane.

Prema njegovim rečima, trenutno je eutanazirano oko dva do tri odsto od ukupnog broja svinja u Hrvatskoj.

"Međutim, glavni je problem što epidemija još uvek nije pod kontrolom i očekuje se njeno dalje širenje na druge županije. U ovom trenutku je pod najvećim rizikom Osječko-baranjska županija jer se u njoj nalazi i najveći broj svinja u Hrvatskoj, stoga bi širenje epidemije na ovu županiju – koje je samo pitanje trenutka – zadalo najveći udarac za ukupno hrvatsko svinjogojstvo", naveo je Margeta.

Pritom se, ističe, ne misli samo na broj eutanaziranih svinja već na sve one propratne mere zaštite, kao što su zabrana trgovine, klanja i prerada svinja.

"U Vukovarsko-sremskoj i Osječko-baranjskoj županiji proizvede se više od 40 posto svih svinja u Hrvatskoj, tako da ovaj broj dovoljno govori sam za sebe i koliko bi to imalo posledice na sektor svinjogojstva”, upozorava Margeta.

Ukazao je da bi eventualno ponovno pokretanje proizvodnje na trenutno zatvorenim farmama moglo da bude uspostavljeno, u najboljem slučaju, najranije 2025. godine, što znači da će prekid proizvodnje biti dve godine.

“Iskustva zemalja koje su se suočile s pojavom afričke svinjske kuge, kao i naša iskustva od ranije vezana uz prekid uzgoja svinja na farmama, ukazuju da bi se svega 15-20 posto proizvođača odlučilo na obnovu proizvodnje. Drugim rečima, ovom epidemijom mi smo nepovratno izgubili već sada stotine uzgajivača i farmi, što će u budućnosti uticati na smanjenje ukupnog obima hrvatskog svinjogojstva koji je i pre ove epidemije bio na istorijskom minimumu", kazao je Margeta za zagrebačku N1 tv..

Upozorio je i na problem izvoza i potrošnje svinjskog mesa nakon ove zaraze s obzirom na to da je, kako je naveo, Hrvatska na karti Evrope danas označena kao žarište afričke svinjske kuge i da će biti gotovo nemoguće izvoziti svinje, svinjsko meso ili proizvode od svinjetine, a najbolji način je zabrana uvoza iz Hrvatske.

"Također, potrošnja svinjskog mesa će pasti jer, iako konzumiranje svinjskog mesa zaraženog virusom afričke svinjske kuge nema negativnih posledica po ljudsko zdravlje, ipak je psihološki moment kod potrošača presudan i on ne želi da rizikuje konzumiranjem takvog mesa. Dakle, osim pada proizvodnje, vrlo je verovatan i pad potražnje i potrošnje za svinjskim mesom, čemu osim svega doprinese i trenutno visoke cene svinjetine”, kaže Margeta.