25. jun 2024 16:06

Miodrag Lekić: Rezolucije o genocidu su visoko rizične za sudbinu Vlade Crne Gore i parlamentarne većine

Izvor: TANJUG

podeli vest

Miodrag Lekić: Rezolucije o genocidu su visoko rizične za sudbinu Vlade Crne Gore i parlamentarne većine

Foto: TANJUG/RADE PRELIĆ

PODGORICA  - Lider Demosa, bivši ministar spoljnih poslova i diplomata Miodrag Lekić smatra da je predložena Rezolucija o Jasenovcu i drugim genocidima potencijalni kamen spoticanja i visoko rizična za sudbinu Vlade Crne Gore i parlamentarne većine.

Lekić je to rekao u intervjuu za podgorički Dan i istakao da ne vidi da bi nacistički logor Jasenovac trebalo da bude izuzet, a najmanje zato što nam je, kako kaže, to neko javio ili zapretio.

"Ne znam šta se dešava unutra, ali čini se da i rezolucije o genocidu, pa i onim genocidima van Crne Gore, predstavljaju visok rizik za trajanje crnogorske vlade. Što mnogo govori o nekom poremećaju i paradoksalnom položaju Crne Gore. Ne ulazeći sada u temu otvorene sezone usvajanja rezolucija o teškim temama balkanske istorije, dakle imajući rezerve prema bilansima svega toga, ne vidim da bi nacistički logor Jasenovac trebalo da bude izuzet. Najmanje zato što nam je to neko javio ili čak zapretio", naveo je Lekić.

Komentarišući izjavu predsednika Jakova Milatovića da se Crna Gora suočava i sa nedostatkom integriteta, Lekić kaže da to proističe iz dubokog vrednosno funkcionalnog poremećaja u zemlji.

 "Taj poremećaj se ogleda u najvažnijim oblastima: u još neizgrađenom pravnom sistemu, ekonomiji, koja je i dalje bez novostvorenih vrednosti i jasnog ekonomskog računa, sve do duhovne dezintegracije zemlje. Teško je govoriti o integritetu države kada je dezintegracija, naročito na etničkim planovima, sve dublja. Proces bosnizacije ove zemlje je već odavno uzeo maha. I to je nasleđe prethodne vlasti, kao i nesposobnosti sadašnje vlasti da zaustavi i eventualno preokrene negativne tokove i na tom planu. Taj proces je podstaknut i sa strane, iz drugih zemalja, i to u različitim formama, gde je država, ima se utisak, bez zaštitnih i pravih reakcija", naveo je Lekić.

Na pitanje da li misli na nedavnu izjavu hrvatskog ministra spoljnih poslova Gordana Grlića Radmana, Lekić kaže da kao prvo smatra neprihvatljivim sve izjave iz regiona koje se saopštavaju s visine i s nipodaštavanjem prema Crnoj Gori. Kao drugo je naveo da iskreno želi dobre i ravnopravne odnose sa Hrvatskom.

"Treće, smatram da hrvatskom ministru čije izjave asociraju na kaznene pretnje treba kulturno, ali ipak otvorenije odgovoriti, pa i podsećanjem na diplomatske norme. Vidite, ja ne pretendujem da podučavam nikoga, pa ni crnogorske institucije, već iznosim svoje mišljenje. Kada kažem adekvatnije, mislim primarno zbog crnogorskih građana i crnogorske države. Ali i zbog hrvatske javnosti, koja će nas zbog naše adekvatne, dakle dostojanstvene reakcije, više ceniti", naveo je Lekić.

Uz podsećanje da su već neke prethodne izjave Grlić Radmana izazivale reakcije u Crnoj Gori, Lekić kaže da se primarna bizarnost ogleda u činjenici da pomenuti hrvatski ministar svoje vrlo komotne i problematične izjave o prilikama u Crnoj Gori daje upravo sa crnogorske teritorije, konkretno iz Boke Kotorske.

"Tako je, opet diplomatski delujući iz Boke Kotorske, javno odlučivao s kojim će crnogorskim ministrom razgovarati, a sa kojim neće. Za ovog drugog je obrazložio da otkazuje susret zbog intervjua koji je crnogorski ministar dao domaćim, crnogorskim medijima. Stvarno bez presedana u diplomatskoj praksi", kaže Lekić.

Sastavni deo neprihvatljive prakse jesu i posete visokih državnih predstavnika iz regiona, ali ne, makar za početak, institucionalnom centru crnogorske države, nego direktno i isključivo opštinama u kojima žive njima bliski sunarodnici, a zapravo građani ove države.

Na pitanje o praksama na tom planu u drugim zemljama, Lekić kaže da je ona "vrlo jasna i principijelna".

"Naime, diplomatija ima dve jednako važne dimenzije: formalnu i suštinsku. Prva formalna, da državni protokol svakom gostu nalaže da prvo poseti glavni grad zemlje, a onda i druge delove, naravno i one u kojima žive manjinski narodi. Tom prilikom kao gest kurtoazije i podsećanja da se gost nalazi u određenoj državi, domaćini odrede osobu iz državnog protokola koja je stranom gostu stalno na usluzi. Manjine mogu biti dragocjeni most prema drugim, najčešće susednim državama, ali ne i zaseban punkt, odnosno teritorija za sebe, bez stalno prisutne veze sa institucijama države", kaže Lekić.

U Crnoj Gori, dodaje, nije uvek tako.

"Tema je posebno osetljiva i treba je sagledavati u kontekstu odmaklih nacionalnih fragmentacija u našoj zemlji. Nadam se da se posete stranih zvaničnika ovde najpre odobravaju uz zajedničko definisanje programa poseta. Ovaj principijelan stav treba da se odnosi na sve zvaničnike koji posećuju državu Crnu Goru. Dakle, bez i jednog jedinog izuzetka", naveo je Lekić.