U Matici Hrvatske podignuta spomen-ploča hrvatskom jeziku

ZAGREB - U prostorijama Matice Hrvatske u Zagrebu je, u prisustvu predstavnika državnog vrha, danas svečano otkrivena spomen-ploča posvećena nedavno donetom Zakonu o hrvatskom jeziku.

Predsednik Matice Hrvatske Miro Gavran zahvalio je svim lingvistima, domoljubima, književnicima i uopšte intelektualcima koji su stali iza ove ideje, naročito istakavši važnost hrvatskog zajedništva kao i činjenicu da je za donošenje ovog zakona u Saboru glasalo 95 poslanika, dok je njih 14 bilo uzdržano.

Jedan je to od retkih radosnih trenutaka kada je, kako je rekao, sloga pobedila političke podele, baš kao i kada je doneta odluka o proslavi 1100 godina hrvatskog kraljevstva.

"Graditi zajedništvo i nadići podele, osnovni je zadatak Matice Hrvatske. Duša mi je puna zbog svega onoga što smo napravili", rekao je Gavran i istakao da je postavljanjem spomen-ploče ispunjen san brojnih generacija.

Na konstataciju novinara da je čudno postavljati spomen-ploču zakonu koji se, uz to, ne sprovodi, rekao je da uskoro ističe rok za prijavu 15 stručnjaka u zajedničko veće koje će predložiti sastav novog tela za praćenje sprovođenja ovog zakona.

"Zakon neće ulaziti u književno stvaralaštvo i privatni govor, nego će se odnositi na službenu upotrebu hrvatskog jezika. Na primer, strane firme svoje nazive najpre će morati da pišu na hrvatskom, a tek onda na svom jeziku. Sankcija neće biti", objasnio je Gavran i dodao da će naglasak biti na edukaciji kroz školski sistem, trgovačke sudove i zakon o medijima kako bi se tako oduprli jezičnoj globalizaciji.

"Dizanje spomen-ploče jednomu zakonu je malo čudno. Još je čudnije kad se diže spomen-ploča zakonu izglasanu iste te godine. A najčudnije je kad ga otvara onaj koji ga je sam doneo", rekao je za portal hrvatskog nedejnika Novosti profesor sa Odseka za lingvistiku zagrebačkog Filozofskog fakulteta Mate Kapović i nastavlja:

"Dodatno, nije jasno čemu dizanje spomen-ploče zakonu za koji ne znamo kakve koristi od njega uopšte imamo s obzirom na to da njime nije ništa postignuto, a čak i simbolički je dosta smešno da se tolika strka radi oko zakona o hrvatskom jeziku u zemlji koja se zove Hrvatska i u kojoj je hrvatski službeni jezik ne samo od 1991, nego po ustavu još od 1974.".

On je rekao da se čini da iza svega toga stoje dnevnopolitički razlozi, kako se u kuloarima i govori - jer jezičnih razloga za sve to sasvim sigurno nema.

"Sâm je zakon nemušto napisan pa npr. govori o titlovanju filmova (što je smešno da se u zakonu uopšte spominje) ili praktično delegitimizuje da, recimo, lokalni političari govore javno dijalektom (srećom, zakon je nepsrovediv). Ono što je najlicemerenije kad se gleda ko je zakon inicirao i ko ga je doneo jeste to što se radi o tipičnoj 'domoljubnoj' magli - donet ćemo zakon kako bismo pokazali kako tobože volimo hrvatski, a u stvarnost za hrvatski nećemo napraviti ništa", ističe Kapović.

Upozorio je da hrvatski jezik - za razliku od većine slovenskih poput slovenačkog, slovačkoga ili poljskog, koji na internetu imaju u pretraživom obliku sve svoje važnije rečnike - hrvatski nema gotovo ništa.

Miro Gavran je, inače, nepotvrđeni predsednički kandidat HDZ-a o čemu nije želeo da govori, jer ne želi da komentariše medijske spekulacije. komentirati medijske spekulacije.