Gordana Jančić iz JP "Srbijašume": Zbog visokih temperatura veća opasnost od šumskih požara

BEOGRAD - Zbog visokih temperatura, nalazimo se u kritičnom periodu kada se radi o opasnosti od šumskih požara, izjavila je danas Gordana Jančić, iz Javnog preduzeća "Srbijašume".

"Visoke temperature često imaju za posledicu i razna strujanja, odnosno vetrove, a ono što je jedan od glavnih uzročnika jeste da ljudi često borave u šumi i na zelenim površinama i usled nehata dolazi do pojave šumskih požara", izjavila je Jančić za Tanjug.

Jančić je navela da vremenske prognoze i višegodišnje procene koje pokazuju rast temperatura, omogućavaju JKP "Srbijašume" da se organizuje i da blagovremeno preduzme sve preventivne i represivne mere.

"Jedna od preventivnih mera jeste da se u ovim kritičnim periodima pojave šumskih požara obratimo širokoj javnosti, svima onima koji mogu biti potencijalni uzročnici šumskih požara, a isto tako mi preduzimamo mere putem naših čuvarskih službi koje su prisutne na terenu i vrše kontrolu prisustva ljudi", objasnila je Jančić.

Navela je da JP "Srbijašume" ima odgovarajuću opremu pomoću koje vrlo brzo dobija obaveštenje o pojavi šumskih požara.

Na pitanje da li su predviđene novčane kazne za počinioce koji su nesavesnim postupanjem doveli do šumskih požara, Jančić je rekla da svi zakoni predviđaju kazne za počinioce koji se otkriju.

"To su uglavnom prekršajne kazne, podnose se i prekršajne prijave protiv lica koja su izazvala nesavesno paljenje vatre", rekla je Jančić.

Dodala je da krivce otkriva MUP, koji istražuje vreme nastanka požara, kao i ko se kretao područjem gde je požar nastao.

"Kazne su od 50.000 do 100.000 dinara i one su vrlo male u odnosu na posledice i visinu štete koja nastane ako dođe do pojave šumskih požara i ukoliko mora da se vrši novo pošumljavanje. Pored direktnih šteta postoje i ekološke štete", navela je Jančić.

Najkritičnija područja za šumske požare, kaže Jančić, su ona gde su prisutne četinarske kulture, jer one brže gore i imaju u sebi smole, a to su područja Golije, Stare Planine, Zlatara i Zlatibora.

Dodala je da su kritična područja izletničkih šuma poput Avale i Kosmaja, kao i ona područja koja su u blizini poljoprivrednih površina.

"U sezoni žetve se vrši spaljivanje poljoprivrednog otpada, pa onda dolazi do prenosa vatre sa poljoprivrednih površina na šumske površine", objasnila je Jančić.

Na pitanje kako zaštiti šume od ilegalne seče, ona je navela da JP "Srbijašume" ima čuvarsku službu koju sačinjava preko 600 čuvara šuma koji rade na otkrivanju počinioca bespravnih seča.

"U proteklom periodu od januara do juna oko 4.000 kubika je bilo bespravno posečeno i protiv svih tih počinioca su podnete odgovarajuće prijave nadležnim organima kako bi se sprečila bespravna seča šuma", istakla je Jančić.

Ona je rekla da se ugrožena područja za ilegalnu seču šuma nalaze duž administrativne linije sa KiM.

Prema njenim rečima, ukoliko građani primete požar ili vatru koja može biti potencijalni izazivač, jedno od pravila jeste da se požar ugasi ukoliko je to bezbedno, a ukoliko nije onda je potrebno pozvati nadležnu vatrogasnu jedinicu ili šumsku upravu.

"Oni koij su u prirodi ili roštiljaju ne trebaju da bacuju opuške jer na ovim visokim temperaturama i opušak može biti uzročnik šumskog požara. Ukoliko građani roštiljaju treba to da rade na bezbednom mestu i ugase vatru kada završe sa roštiljanjem", apelovala je Jančić.

Jančić je objasnila da zakonski propisi ne dozvoljavaju da se pali vatra u šumskim površinama, kao i na prostoru od 200 metara udaljenosti od šume.