4. jul 2024 11:59

Velike evropske avio-kompanije upozoravaju na probleme i moguće otkaze letova

Izvor: TANJUG

podeli vest

Velike evropske avio-kompanije upozoravaju na probleme i moguće otkaze letova

Foto: Shutterstock.com/lunamarina, ilustracija

BEOGRAD - Letnja sezona u avio-industriji je u punom jeku, ali velike evropske avio-kompanije upozoravaju na probleme sa kojima se suočavaju usled loših vremenskih prilika, brojnih infrastrukturnih radova, nedovoljnog broja zaposlenih na aerodromima, kao i nepovoljnog stanja u evropskoj kontroli letenja.

Ti problemi sa kojima se suočavaju, kako tvrde, neće se rešiti sve dok krovna organizacija za kontrolu letova Eurokontrol ne preduzme hitne mere i reformu kontrole avio-saobraćaja odnosno ne prilagodi se novonastalim okolnostima i svoje aktivnosti sprovoditi u skladu sa otežanim vremenskim prilikama i nikada većom tražnjom za letovima.

Međutim, prema navodima avio-kompanija Eurokontrol, kome je glavni zadatak da unapređuje sistem kontrole letova i obezbeđuje neometan avio-saobraćaj, čini se nespreman da svoj posao obavlja kako treba.

To se može videti i iz primera Rajanera koji se krajem juna izvinio putnicima zbog velikog broja otkazanih letova i prekomernih kašnjenja, a koji smatra da razloge za to treba tražiti u Eurokontrolu, koji kako tvrde, u ovom trenutku svoj posao ne obavlja na zadovoljavajući način.

Ova avio kompanija je za samo dva dana, zabeležila više od 60 otkazanih letova, dok je svaki treći let Rajanera kasnio.

"Velika pomeranja slotova, odnosno unapred definisanih vremena za poletanje i sletanje, predstavljaju problem za svaku avio-kompaniju, s obzirom na to da izazivaju nepotrebne materijalne gubitke, a kod putnika stvaraju lošu reputaciju. Uloga Eurokontrola je da koordinira nesmetano odvijanje avio-saobraćaja u Evropi, uz minimalna kašnjenja i otkazivanja letova", saopštio je Rajaner.

Ta irska kompanija je na odgovornost pozvala generalnog direktora Eurokontrola Raula Medinu, zahtevajući od njega da objasni zašto evropska kontrola letova nema dovoljan broj zaposlenih i zbog čega se taj nedostatak pravda kvarom opreme u njihovom centru u Mastrihtu.

Kompanija se istim povodom obratila i predsednici Evropske komisije (EK) Ursuli fon der Lajen, pozivajući je na hitnu reformu kontrole letenja.

Istim povodom oglasilo se i Vizer i ta niskotarifna mađarska kompanija, kako bi sačuvala svoj ugled izvinila se putnicima ističući da je zbog loših vremenskih prilika i neadekvatnog upravljanja aerodromskim slotovima od evropske kontrole letenja došlo do problema u vazdušnom prostoru starog kontinenta i neredovnosti u avio-saobraćaju Evrope.

Prema njihovom mišljenju, Eurokontrol pokazuje smanjenu sposobnost upravljanja velikim obimom saobraćaja kakav je trenutno u Evropi, što dovodi do značajnih kašnjenja i do otkazivanja letova.

Prema podacima koje daje Eurokontrol, prosečno vreme kašnjenja svih letova bilo je četiri puta veće u 2023. godini, u odnosu na 2011, a to u praksi znači da su tokom prošle godine letovi u Evropi ukupno kasnili 90.000 sati.

Britanska Uprava za civilno vazduhoplovstvo (CAA) u svojim izveštajima navodi da su poremećaji u evropskom avio-saobraćaju tokom 2023. godine bili daleko veći nego pre pandemije.

Kako navode, na redovnost i realizaciju letova uticale su vremenske prilike, nedovoljan broj zaposlenih u aerodromskim službama i kontrolnim tornjevima, kao i brojni štrajkovi u avio-industriji.

Prema podacima koje pruža CAA, procenat otkazanih letova u 2023. godini bio je 1,8 odsto, dok je u 2019. godini iznosio 0,9 odsto, odnosno dvostruko manje.

Letovima koji kasne ili su otkazani bavila se i Međunarodna asocijacija za vazdušni saobraćaj (IATA) i izveštaj koji je ta organizacija objavila krajem marta, neposredno pred početak letnje sezone u avijaciji, pokazuje da su se kašnjenja usled nepovoljnih vremenskih prilika značajno povećala u poslednjih 12 godina.

Konkretno, u 2023. godini od ukupnog broja letova koji su kasnili, 30 odsto je bilo zbog jakih kiša praćenih gradom, što je povećanje od 172 odsto u odnosu na 2012. kada je taj procenat iznosio samo 11 odsto.