NVO iz Zagreba i Sarajeva: Članstvo u EU obavezuje Hrvatsku na moralan odnos prema žrtvama rata

ZAGREB/SARAJEVO - Nevladine organizacije iz Zagreba i Sarajeva ocenile su danas da su zločini koji su počinjeni nad Srbima za vreme akcije "Oluja" odgovornost celog društva, ali i da članstvo u Evropskoj uniji obavezuje Hrvatsku na suočavanje sa prošlošću i na moralan odnos ne samo prema hrvatskim žrtvama, nego prema svim žrtvama rata devedesetih godina.

U zajedničkom saopštenju povodom godišnjice akcije "Oluja", koje su potpisale organizacije Centar za žene žrtve rata - ROSA (Zagreb), Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije - UDIK (Sarajevo), Centar za građansku hrabrost (Zagreb), Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću, (Zagreb) i Ženska mreža Hrvatske, navodi se da će se okupiti danas na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, na kome će izraziti saosećanje sa žrtvama rata i zločina.

"Podsećamo da su nad građanima Hrvatske srpske etničke pripadnosti za vreme i posle operacije 'Oluja' pripadnici Hrvatske vojske, policije i civili počinili ratne zločine. Najveći broj tih zločina nije procesuiran. Ubijeno je više od 600 civila, spaljeno više od 22.000 kuća, a izbeglo oko 200.000 građana. Njihov je povratak bio sistemski otežavan i onemogućavan administrativnim i birokratskim merama, ali i useljavanjem drugog stanovništva u napuštene kuće", navode u saopštenju.

Ističu da Hrvatska nije utvrdila činjenice o zločinima, kao i da je presuda Anti Gotovini protumačena kao oslobađajuća od svakog vida odgovornosti, umesto da se činjenice dodatno istraže, a počinitelji procesuiraju.

"Na 25. godišnjici obeležavanja operacije 'Oluja' premijer Andrej Plenković je najavio otklanjanje poteškoća kako bi se građani srpske nacionalnosti osećali ravnopravnima, prvenstveno donošenjem Zakona o civilnim žrtvama rata. Međutim, dosadašnje sprovođenje tog zakona pokazuje da postoji nejednak odnos prema žrtvama i da izostanak utvrđenih činjenica o okolnostima i razmerima stradanja tokom i nakon vojne operacije 'Oluja' onemogućava žrtve u sticanju prava po nedavno donesenom Zakonu", navodi se dalje u saopštenju i dodaje da članstvo u Evropskoj uniji obavezuje Hrvatsku na suočavanje sa prošlošću i na moralan odnos ne samo prema hrvatskim žrtvama, nego prema svim žrtvama rata devedesetih godina.

Ocenjuje se da su pojedini pozitivni pomaci pojedinih hrvatskih političara ulivali nadu da su promene moguće, ali godinu dana uoči 30. godišnjice zločina "Oluja" i dalje nije vidljiv prekid politika podele i nacionalizma.

"Zahtevamo od Hrvatske prikupljanje, proveru i sistematizovanje podataka iz različitih izvora, vladinih i nevladinih institucija i organizacija, kao i objedinjavanje postojećih istraživanja s ciljem utvrđivanja činjenica koje će biti dostupne javnosti. Zločini u 'Oluji' su odgovornost Hrvatske, a suočavanje društva s 'Olujom' mora biti utemeljeno na činjenicama o počinjenim ratnim zločinima i politici etničkog čišćenja", ističe se u saopštenju nevladinih organizacija.