Otvorena peta "Smotra hrvatskog filma" u Beogradu

BEOGRAD - U Muzeju Jugoslovenske kinoteke u Beogradu, večeras je otvorena 5. "Smotra hrvatskog filma", koja će trajati do 10. novembra.

"Obeležavamo mali jubilej, peto izdanje smotre koju smo uspeli da organizujemo i tokom pandemije korona virusa, sve pod maskama. Zahvaljujući umetničkom direktoru "Smotre hrvatskog filma" Stipu Ercegoviću, imamo uvid u savremenu hrvatsku kinematografiju. Poslednjih sigurno 15 godina skoro da nema filma koji nije koprodukcija Srbije i Hrvatske, ili Slovenije i Hrvatske, Crne Gore, Severne Makedonije, Bosne i Hercegovine", naveo je Marjan Vujović, upravnik Muzeja Jugoslovenske kinoteke.

On je istakao da se na taj način spaja zajednički kulturni prostor i da su uposleni mnogi filmski radnici sa prostora cele bivše Jugoslavije, te se nada da će se saradnja tog vida uspešno nastaviti ubuduće.

Predrag Peđa Babić, potpredsednik Zajednice Hrvata Beograda "Tin Ujević", objasnio je u ime te organizacije ove filmske manifestacije, da se oni osećaju kao deo Srbije i Beograda, iako su državljani Hrvatske.

Babić je naveo da je veliki hrvatski pesnik Tin Ujević (1891-1955) bio veliki srboljub, obožavao je srpski narod, tako da i oni u udruženju - zajednici koja nosi njegovo ime, isključivo imaju ljubavi prema Srbiji i glavnom gradu Beogradu u kome žive.

Selekciju novih hrvatskih filmova je uradila poznata rediteljka Branka Bešević Gajić, autorka hvaljenog dokumentarca "Lauš" o Žarku Lauševiću i njegovoj teškoj životnoj priči.

Smotru je svečano otvorila Davorka Velecki-Čičak, opunomoćeni ministar ambasade Hrvatske u Beogradu, koja je rekla da je na ovaj način moguće jačati profesionalnu umetničku - filmsku saradnju Srbije i Hrvatske.

Zvanični program je otvoren projekcijom 100-minutnog filma "Najsretniji čovjek na svijetu". U pitanju je igrani dugometražni projekat u režiji Teone Strugar Mitevske (2022), gde igraju Jelena Kodrić, Adnan Omerović, Ksenija Marinković.

Velecki-Čičak je pročitala govor odsutnog umetničkog direktora Stipa Ercegovića, u kome se kaže da je proteklih godina u Srbiji na međunarodnim filmskim festivalima i na redovnom bioskopskom repertoaru, zapaženo prisustvo savremenog hrvatskog filma.

Svi filmski formati kao kratki igrani, eksperimentalni, dokumentarni i dugometražni igrani film, veoma često su viđeni u selekcijama festivala, kao i među dobitnicima nagrada u Srbiji.

Prema njegovim rečima, regionalna saradnja je pokazala i zavidne rezultate u poslednjih 10 godina, a to su česte koprodukcije između hrvatske i srpske kinematografije, kao i drugih produkcija u regionu.

"Zbog svih navedenih razloga, prirodno se nameće potreba za pokretanjem revije savremenog hrvatskog filma u Srbiji, koja bi omogućila kontinuirano praćenje ostvarenja hrvatske kinematografije, kao kulturnu i profesionalnu saradnju pripadnika hrvatske manjine sa matičnom kulturom, sa kinematografijom Srbije i čitavog regiona", ocenio je umetnički direktor smotre Stipe Ercegović.

Dr Branka Bešević Gajić, filmska rediteljka i selektorka smotre, izrazila je zadovoljstvo da predstavi petu godinu za redom još jedno izdanje Smotre hrvatskog filma u Srbiji.

"Ove godine nam je fokus na pobednike. Ovaj izbor dugometražnih igranih filmova iz bogate hrvatske produkcije vodio se idejom predstavljanja beogradskoj publici nagrađenih filmova na jubilarnom 70. Pula film festivalu 2023 i verujemo kako je ovo samo novi početak", kazala je ona.

Prema planu, nakon projekcije filmova gde je ulaz besplatan, uslediće razgovori sa prisutnim autorima.

Kako je navela selektorka, ovde će autori i publika imati priliku da zajedno pogledaju projekcije na "belom platnu Jugoslovenske kinoteke, koja se smatra riznicom najznačajnijih filmskih dela nastalih na prostoru naše bivše zemlje".

"Ako bismo vratili malo pogled unatrag, divićemo se našoj filmskoj prošlosti, ali ako pogledamo u sadašnjost, možemo se ponositi maestralnim rezultatima, među kojima su i česte koprodukcije unutar hrvatske i srpske kinematografije. Pored poticanja kulturne i profesionalne saradnje, Smotra hrvatskog filma doprinosi i pripadnicima hrvatske manjine da se upoznaju sa svojom matičnom kulturom, ali i sa značajnim hrvatskim stvaraocima, autorima svetske kinematografije, sa etabliranim imenima srpskog filma i renomiranim rediteljima iz našeg regiona", kazala je Branka Bešević Gajić.

Nakon ostvarenja na otvaranju "Najsretniji čovjek na svijetu", sutra će biti prikazan igrani dugometražni film "Odluka" (2021), 70-minutni projekat upravo selektorke Branke Bešević Gajić, u kojem glume Radomirka Šarić, Saša Đurašević, Eva Ras, Emilija Nestorović, Aleksandar Lazić, Jelica Kovačević, Vuk Gajić.

Na repertoaru je sutra uveče i nagrađivani srpsko-hrvatski triptih omnibus "Da li ste videli ovu ženu?" (2022) tandema debitanata reditelja Dušana Zorića i Matije Gluščevića, sa Ksenijom Marinković u glavnoj ulozi (pobednik Festivala autorskog filma), laureat Zlatne arene za glavnu žensku ulogu i kameru.

Četvrtak je rezervisan i za kratke dokumentarne filmove: "Antun Gustav Matoš: Josipu Jurju I. kralju naših svih ideala" Mihaela Kelbasa i Ivane Kelbas i "Ja sam dakle Bunjevac porijeklom, Srijemac rodom, a Zagrepčanin odgojem" takođe Mihaela Kelbasa.

Taj dan će se emitovati i "Veće od traume" (2022) dugometražno - dokumentarni film Vedrane Pribačić, prema scenariju Mirte Puhlovski.

Poznati animirani dugometražni film "Cvrčak i mravica" Luke Rukavine će zatvoriti pretposlednji dan amotre 9. novembra, a film je osvojio Zlatnu Arenu u Puli za najbolji scenario. Bio je prikazan ove godine i na 51. izdanju FEST-a.

Poslednji dan 10. novembra određen je za još dva igrana dugometražna ostvarenja: "Ilirycvum" Simona Bogojevića-Naratha, gde igraju Filip Križan, Ylber Bardhi, Robert Prebil, Adrian Pezdirc, i "Tragovi" Dubravke Turić, u kome glume - Marija Škaričić, Nikša Butijer, Lana Barić (Zlatna Arena za montažu), koji je takođe prikazan na 51. FEST-u i na drugim festivalima po Srbiji.

Manifestacija se održava na inicijativu i u organizaciji Zajednice Hrvata Beograda ,,Tin Ujević”, uz podršku Hrvatskog audio-vizualnog centra – HAVC, "Plavog filma" iz Zagreba, Hrvatskog Veleposlanstva u Beogradu, uz veliku pomoć Jugoslovenske kinoteke i drugih institucija i saradnika.