19. septembar 2024 09:23

U Splitsko-dalmatinskoj županiji gotovo 600 dece nije pošlo u prvi razred, lekari upozoravaju na razloge

Izvor: TANJUG

podeli vest

U Splitsko-dalmatinskoj županiji gotovo 600 dece nije pošlo u prvi razred, lekari upozoravaju na razloge

Foto: Shutterstock.com/Sharomka, ilustracija

SPLIT - Prema podacima Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije ove godine je za gotovo 600 dece odložen polazak u prvi razred, a razlozi za to na koje upozoravaju lekari su zabrinjavajući.

Prema tim podacima, ove godine u Splitsko-dalmatinskoj županiji ukupno je pregledano 4642 "kandidata" za prvake, ali je za njih čak 586 polazak u školu odložen, što je 12,62 posto ili svako osmo dete, piše splitska Slobodna Dalmacija.

Broj dece kojima se odlaže polazak u prvi razred iz godine u godinu raste, a ove godine je to čak 69 dece više nego prošle školske godine, kada u prvi razred nije pošlo 517 mališana.

Stručnjaci upozoravaju da je odlaganje polaska u prvi razred sve prisutnije, a iskustva ukazuju na poguban uticaj interneta, mobilnih telefona i gedžeta zbog kojih najmlađi imaju sve lošiju koncentraciju, probleme s grafomotorikom, na primer, jedva da znaju da drže olovku, a mnogi imaju problema i sa kretanjem, zaigranošću.

Docent doktor Željka Karin, direktorka Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije i specijalista školske medicine, dostavila je i konkretne odlaganja polaska velikog broja dece u školu, prema kojima kod najviše njih ili više od trećine je evidentan izostanak normalnog fiziološkog razvoja, to jest radi se o nezreloj motorici i grafomotorici, emocionalnoj i socijalnoj nezrelosti i slično.

Svaki peti, ili njih 22,18 posto, imao je smetnje pažnje (koncentracije) i aktivnosti, dok je kod 13 posto njih uočen specifični poremećaj razvoja motoričkih funkcija (problem fizičke nespretnosti i nerazvijenih motoričkih veština).  

Zabrinjavajuće je, navode, i to što je kod 16,37 posto od sve pregledane dece, ili njih ukupno 750, imalo neki jezično-govorni poremećaj, koji može biti lakši i teži.   

"Ne mora svaki poremećaj jezika i govora biti razlog za od;aganje. Na primer, ako je u pitanju mucanje ili dislalija, problemi s izgovorom slova 'r', i ako je to jedina smetnja, dete može normalno da krene u prvi razred, uz preporuke za logopedski ili drugi potreban tretman. Odlaganje se u ovom slučaju odobrava jedino ako dete, uz tu smetnju, ima još neku drugu, odnosno ako je u pitanju više smetnji", navela dr Karin.

Kao specijalista školske medicine, dr Karin je već 30 godina član stručnih komisija na niovu škola i nadležnih upravnih odeljenja koja procenjuju psihofizička stanja deteta pred polazak u osnovnu školu. U tom periodu se, ističe, koješta promenilo.

"Danas možemo da vidimo koliki je uticaj savremene tehnologije na razvoj deteta i koliko ona utiče na poremećaj pažnje i koncentracije kod dece, na grafomotoriku. Današnji način života, u kojem diete putem mobilnog ili televizije dobija kratke, brze informacije, sigurno ima uticaja na to da dete ne može dugo zadržati pažnju i koncentraciju", navela je, između ostalog, Karin.