7. mart 2024 11:07

Crna Gora stavila tačku na gradnju HE "Buk Bijela" još 2004.

Izvor: TANJUG

podeli vest

Crna Gora stavila tačku na gradnju HE "Buk Bijela"  još 2004.

Foto: Shutterstock.com/BORJA PD, ilustracija

PODGORICA - Ministarstvo energetike i rudarstva Crne Gore saopštilo je da je na ideju izgradnje hidroelektrane “Buk Bijela” stavljena tačka još 2004. godine skupštinskom Deklaracijom o zaštiti reke Tare, ali i Uneskovim izveštajem iz 2005. godine.

To je saopšteno podgoričkim Vijestima iz resora energetike na pitanje o mogućem učešću Crne Gore u izgradnji te hidroelektrano za šta je poziv prošle sedmice uputio predsednik Republike Srpske Milorad Dodik.

Iz resora energetike kažu da bi gradnja hidroelektrana na tom području mogla uticati na "suzu Evrope".

Na pitanje da li bi Crna Gora - EPCG mogla učestvovati u tom projektu, ako bi prema najvama visina brane bila niža čime akumulacija ne bi ulazila na teritoriju Crne Gore i ne bi imala uticaj na zaštićeno područje reke Tare, iz Ministarstva energetike su odgovorili:

"U strateškim dokumentima Crne Gore taj deo se ne tretira u energetskom smislu, kao ni u biznis planovima EPCG. Ministarstvo energetike i rudarstva se neće baviti hipotetičkim situacijama, već relevantnim pokazateljima i dokumentima i važećom legislativom Crne Gore koja zabranjuje gradnju na tom prostoru. Što se tiče procena uticaja na životnu sredinu, tu je nadležno ministarstvo u čijem resoru je ekologija".

Vijesti podsećaju da je Dodik prošle sedmice, na sastanku sa predsednikom Skupštine Andrijom Mandićem, uputio poziv Crnoj Gori da se uključi u projekat izgradnje hidroelektrane "Buk Bijela" na Drini kod Foče i da ga više ne blokira.

"Mi nudimo Crnoj Gori da se uključi u ovaj megaprojekat. Ako neće, onda da nas ne blokiraju", saopšteno je tada iz Dodikovog kabineta.

Podseća se i da je crnogorska vlada u vreme kada je premijer bio Milo Đukanović, aprila 2004. godine dala načelnu saglasnost da sa Republikom Srpskom gradi HE “Buk Bijela”. Tada je predviđana visoka brana, a njena akumulacija dolazila bi do ušća Tare i Pive na crnogorskoj teritoriji.

Nakon toga je, dodaju, došlo do protesta ekoloških organizacija i građana, koji su protiv izgradnje skupili više od 11 hiljada potpisa i predali peticiju Skupštini.

Parlament je u decembru iste godine glasovima opozicije, dela manjinskih stranaka i SDP-a usvojio Deklaraciju o zaštiti reke Tare.