2. avgust 2023 17:14

Održana konferencija povodom obeležavanja 28. godišnjice od stradanja u "Oluji"

Izvor: TANJUG

podeli vest

Održana konferencija povodom obeležavanja 28. godišnjice od stradanja u "Oluji"

Foto: Shutterstock.com/Jan van Dasler, ilustracija

BEOGRAD - Udruženje izbeglih, raseljenih i doseljenih lica "Zavičaj" organizovalo je danas konferenciju "Oluja zločin koji traje i koji nas opominje" u Beogradu, a Nenad Abramović iz tog udruženja je istakao da je prošlo 28 godina od kada je stanovništvo Republike Srpske Krajine pod pretnjom uništenja napustilo prostor na kojem je vekovima živelo.

"Prošlo je 28. godina od kada je gotovo kompletno stanovništvo Republike Srpske Krajine, pod pretnjom uništenja i željom da biološki ostane, napustilo prostor u kojima je vekovima obitovalo", naveo je Abramović.

 

Abramović je podsetio da je na sastanku vojnog i političkog vrha Hrvatske odluku za napad na Krajinu doneo Franjo Tuđman.

"Tuđman je tada poručio da treba udariti na Srbe tako da nestanu, a tobože ih pozvati da ostanu i jamčiti im određena prava", objasnio je Abramović.

On je podsetio i na "Zadarsku kristalnu noć" kada je oko 2.000 Hrvata za jednu noć uništilo 470 srpskih kuća i 130 lokala, pri čemu je 15.000 Srba napustilo Zadar.

Prema rečima Abramovića, tokom operacije "Otkos" ustaške snage su proterale 4.500 ljudi i popalile 40 sela.

"U operaciji 'Orka', koja je bila nastavak operacije 'Otkos', proterano je iz Zapadne Slavonije preko 50.000 ljudi", objasnio je Abramović i dodao da je u akciji "Bljesak" 1995. godine iz Zapadne Slavonije proterano 20.000 ljudi.

Milan Žunić iz koordinacije Udruženja izbeglih i raseljenih u Republici Srbiji rekao je da Srbi koji su proterani sa prostora Hrvatske, operaciju "Oluja" smatraju genocidom.

"Ne samo da je ta konkretna akcija genocid, tu je bilo na desetine i desetine akcija na srpski narod u Hrvatskoj u periodu od 1991. do 1995. godine, gde je taj genocid sistematski i planirano sprovođen. Oluja je samo kruna i završetak tog planiranog projekta 'Hrvatska bez Srba'", naveo je Žunić.

 

Dodao je da je prema brojkama zavoda za statistiku Republike Hrvatske po popisu stanovnika 1991. godine bilo 687.704 pripadnika srpskog naroda, dok je na popisu iz 2001. godine bio 201.631 Srbin.

"Nakon 28 godina proterivanja i zatiranja, Srbi iz Hrvatske vrlo teško ili nikako ne ostvaruju svoja elementarna ljudska prava u Hrvatskoj, jer im se to sistemski od strane države Hrvatske onemogućava", istakao je Žunić.