13. februar 2024 20:35

Mekalister o planu rasta za Zapadni Balkan: Važno je garantovati zakonski ispravan tekst

Izvor: TANJUG

podeli vest

Mekalister o planu rasta za Zapadni Balkan: Važno je garantovati zakonski ispravan tekst

Foto: Tanjug video

BRISEL - Predsednik Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta Dejvid Mekalister izjavio je danas, komentarišući predlog Evropske komisije za plan rasta i reformi za Zapadni Balkan, da uloga EP nije da "brzo stavi pečat" na predlog, već da obezbedi kvalitet teksta.

Mekalister je na zajedničkom sastanku Odbora za spoljne poslove i budžet EP, tokom kojeg je raspravljano o nacrtu izveštaja za predlog uredbe Evropske komisije za plan rasta i reformi za Zapadni Balkan, kojim se za region izdvaja finansijska pomoć u vrednosti od šest milijardi evra, istakao da je važno garantovati zakonski ispravan tekst koji omogućava kontrolu obezbeđenih sredstava.

On je rekao da je EP uložio sve moguće napore da se ubrza rad na ovom dokumentu, ali da je predlog EK iznet kasno i da sada treba temeljno raditi na njemu kako bi se završio u skladu sa dogovorenim vremenom. Istakao je i da je rok za ulaganje amandmana 15. februar.

Nacrt izveštaja pripremili su koizvestioci EP Tonino Picula iz Odbora za spoljne poslove i Karlo Resler iz odbora za budžet, a Resler je rekao da novi instrument ima potencijal da podstakne opipljive reforme na Zapadnom Balkanu.

Naglasio je da je cilj da se izbegne preklapanje sa instrumentom za pretpristupnu pomoć IPA i, da, umesto toga, dođe do upotpunjavanja tog instrumenta kao glavnog finansijskog instrumenta za pripremu za članstvo u EU.

Resler je rekao da bi, prema mišljenju izvestilaca, ciljevi trebalo da uključuju jačanje prekogranične saradnje, kao i međuljudskih kontakata i ukazao na značaj poštovanja demokratskih mehanizama i vladavine prava, kao i spoljne i bezbednosne politike EU i zahteva za uvođenje viza za treće zemlje.

Picula je naveo da je ovaj dokument dobar završetak mandata EP u kojem proširenje ponovo dobija svoju političku važnost za EU, ali da to ne znači da će njihov mandat biti da se potvrdi predlog EK.

"Proces proširenja je izgrađen na utvrđenim kriterijumima i pravičnim i rigoroznim uslovljenostima. Svaki korisnik se ocenjuje na osnovu svojih zasluga", rekao je Picula.

Istakao je da je normalizacija odnosa Beograda i Prištine jedan od važnih aspekata seta uslova koji se iznose i poručio da EP očekuje bolju kvalifikaciju ovog procesa.

Tokom razmene mišljenja poslanika dva odbora EP, evroparlamentarac Andor Deli je naglasio da se mora ubrzati proces proširenja i da EU mora da ojača svoj politički i ekonomski uticaj na Zapadnom Balkanu.

"Novi mehanizam rasta može pomoći u postizanju ovih ciljeva", rekao je Deli, ali je ocenio da u nacrtu izveštaja EP postoji previše dodatnih zaštitnih mehanizama i uslova koji se, kako je rekao, čine nesrazmernim i koji bi mogli da dovedu do dodatne birokratije i kompikacija, ne samo po zemlje kandidate, već i institucije EU.

"Uslovi i zaštitni mehanizmi koje predlaže Komisija su više nego dovoljni, jer će u suprotnom sva ova dodatna pravila i uslovi samo odvratiti naše zapadnobalkanske partnere da traže finansiranje na drugim mestima, a to ne želimo u ovoj osetljivoj političkoj situaciji", naglasio je Deli.

Viola fon Kramon iz Zelenih založila se da se kao prioritet stavi jači naglasak na reforme kao uslov, a pomenula je i dijalog Beograda i Prištine u kontekstu, kako je navela, nepostojanja jasnih prekretnica i ciljeva.

Poslanik Karlos Koeljo ocenio je da u predlogu postoje nedostaci u smislu garantovanja ispravne primene evropskog novca i, između ostalog, predložio uvođenje odbora za reviziju za veću odgovornost i nadzor.

Istakao je da je reč o mahenizmu koji predstavlja "most između EU i Zapadnog Balkana" i kojim se olakšava ekonomsko poverenje i promoviše politička i društvena integracija.

Poslanica Korina Kretu istakla je da je proširenje ima suštinsku geostratešku ulogu za stabilnost i bezbednost EU, potvrđujući njenu težinu kao važnog globalnog aktera i ocenila da šest milijardi evra treba da bude plasirano u sektore kao što su transport, energetika, obrazovanje, zdravstvo, i kao podršku malim i srednjim preduzećima, a da bi trebalo i da postoji dobra koordinacija iz EU kako bi se tim novcem ostvario cilj.