Srpski patrijarh Porfirije osvetio krst na mestu budućeg Sabornog hrama u Bijeloj
27. septembar 21:31
27. decembar 2022 12:56
podeli vest
BEOGRAD - Izložba istoričara Milovana Pizarija "Bugarski ratni zločini u okupiranoj Srbiji (1915-1918)“ otvorena je danas u prostoru Pravnog fakulteta u Beogradu, u organizaciji Muzeja žrvata genocida.
Govoreći na otvaranju, direktor Muzeja žrvata genocida Dejan Ristić je istakao da je Pizari na temi izložbe doktorirao na Univerzitetu u Veneciji "što
doprinosi internacionalizaciji stradanja srpskog naroda".
Ristić je rekao da je Pizarijeva izložba važna zato što zločini bugarskih snaga u okupiranim delovima Srbije od 1915. do 1918. godine "imaju elemente genocida u brojnim osnovnim karakteristikama, bili su brutalni i ljudskom umu nepojmljivi".
Prema njegovim rečima, i Međunarodna komisija je nakon Prvog svetskog rata iznela tvrdnju da je bugarski okupator prekršio svaku normu međunarodnog ratnog prava, zločinima dominantno nad civilima, ženama, decom i invalidnim licima, kao i delom nad vojnicima.
Ristić je dodao da su zločini "bili do te mere brutalni da su ostavili trajne posledice ne samo u demografskom nego i svakom drugom smislu", a bugarski okupator je slične zločine ponovo činio i u Drugom svetskom ratu.
Ocenivši da je Pizari napisao "izuzetno naučno delo u srpskoj istoriografiji", Ristić je primetio da "još uvek čekamo doktorat o Jasenovcu".
"Nijedan od zločinaca nije procesuiran, posle 1918. svi su izbegli pravdi. Ali ne mogu i ne smeju da izbegnu istorijsku pravdu. Ovo je simbolično privođenje pravdi zločinaca"; ocenio je Ristić.
Pizari je istakao da mu je počevši sa istraživanjem teme bilo malo čudno da se i pored mnogo dokumenata koji svedoče o tom tragičnom periodu istoričari time nisu dovoljno bavili.
Izložba se bavi "najtragičnijim stvarima", a Pizari je dodao da je bugarska okupacija "imala elemente genocida", jer se nije radilo o jednom progonu nego o sistematskoj politici.
"Plan je predviđao asimilaciju srpskog stanovništva kroz zabranu srpskog jezika, uvođenje bugarskih škola, hapšenje sveštenih lica i inteligencije. Zabranjene su srpska kultura i srpska crkva", istakao je Pizari.
Kao istoričara iznenadila su ga "masovna hapšenja i deportacije ogromnog broja ljudi".
"Navikao sam da čitam o deportacijama, ali nisam znao da su se takve stvari dešavale od 1915. do 1918. da su desetine hiljada civila, žene, deca i stariji, deportovani u preko 22 bugarska logora, gde su umirali od gladi i bolesti, ili su ih tukli do smrti", rekao je Pizari.
Prema njegovim rečima, o bugarskim zločinima je govoreno na Mirovnoj konferenciji u Parizu, "ali nije došlo do pravde, niko nije procesuiran".
"Zločini su zaboravljeni. Moj zadatak je da nakon sto godina o tome govorim i da tragične priče predstavimo javnosti", rekao je Pizari.
Izložbu "Bugarski ratni zločini u okupiranoj Srbiji (1915-1918)“ koju čine paneli sa fotografijama ekshumiranih žrtava i brojnim dokumentima, upotpunjuje dvojezični srpsko-engleski katalog i zbornik izabranih dokumenata i svedočanstava.
Realizaciju izložbe, nastalu na osnovu nedavno potpisanog Protokola o saradnji Muzeja žrtava genocida i Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu, omogućili su Ministarstvo kulture, Telekom Srbija i Fondacija Muzeja žrtava genocida.
27. septembar 21:31
27. septembar 20:49
27. septembar 20:40
27. septembar 20:17
27. septembar 18:11
27. septembar 18:01
27. septembar 16:27
27. septembar 22:13
27. septembar 17:10
27. septembar 16:32
27. septembar 20:17
27. septembar 19:52
27. septembar 22:14
27. septembar 21:49
26. septembar 18:55
27. septembar 20:19
27. septembar 18:24
27. septembar 17:34
27. septembar 15:50
27. septembar 15:10
27. septembar 13:11
27. septembar 08:36
27. septembar 06:08
27. septembar 13:39
27. septembar 13:25
27. septembar 10:11
26. septembar 10:44