Ministarka Vujović otvorila izložbu fotografija u Istorijskom arhivu Užice

UŽICE - Ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović otvorila je danas izložbu fotografija "Slike života, fotografije Albera Kana: Priština, Prizren, Lipljan i Gračanica 1913. godine" u Istorijskom arhivu Užice.

Izložbu, koja je organizovana povodom Dana državnosti Srbije, čini 80 fotografija iz života običnih ljudi, bivših turskih podanika, a već slobodnih građana, kao i životni detalji na istorijskom prelazu iz Osmanskog carstva u Kraljevinu Srbiju.

"Izložba koju danas otvaramo simbolično, uoči Sretenja, još jednom nas podseća na korene i slobodarski duh na koji smo ponosni i koji smo kao narod kroz vekove negovali", rekla je ministarka Vujović.

Navela je i da "danas, gledajući u prošlost, moramo da mislimo na budućnost, da usmerimo snagu i borimo se za buduće generacije, da za njih sačuvamo slobodnu Srbiju kakvu su nama naši preci ostavili".

"Istorija nas uči da u svakoj borbi koja nam predstoji, samo ako smo ujedinjeni i istrajni, možemo da ostvarimo ciljeve u najboljem interesu svih. Čestitam svim građanima sutrašnji veliki praznik Sretenje i pozivam ih da posete ovu izložbu, dragocenu za srpsku istoriju i kulturno nasleđe", dodala je Vujović.

Autori ižložbe su Marko Marković, istoričar i direktor Arhiva Kosova i Goran Sudimac iz Državnog arhiva Srbije.

Marković je podsetio na značaj izložbe, navodeći da je Alber Kan poslao fotografe širom sveta da zabeleže najlepše i najdragocenije momente, a što je u Kraljevini Srbije učinio fotograf Ogist Leon koji je do Kosova stigao nakon Beograda i Kruševca.

"Ono što fotografije govore je u potpunosti u skladu sa onim što pisani izvori toga vremena kazuju, a to je da je Priština bila obična turska kasaba, bez ijednog reprezentativnog zdanja, što se menja sa oslobođenjem. Možemo samo pretpostaviti kakav je utisak ostavila na njega Gračanica veličanstvena Gračanica. Fotografije svinja u Lipljanu, možda je banalan primer, ali su dokaz ko je živeo na tom prostoru. Najveći utisak ostavio je na njega Prizren, ali se vidi da on nije dovoljno upoznat sa istorijom, već kod Bogorodice Ljeviške piše da je crkva pretrvorena u džamiju ili obratno. Ako je on imao dileme, mi ih danas nemamo, znamo da je to zadužbina Kralja Milutina, za vreme okupacije pretvorena u džamiju, a po oslobođenju postala ponovo crkva", ispričao je Marković.

Naveo je i da se na fotografijama vidi i Sinan Pašina džamija koja je nastala od kamena Svetih Arhangela, zadužbine Cara Dušana, te da o tome kakav smo narod govori činjenica da po oslobođenju niko nije skinuo nijedan kamen sa džamije, a da danas prištinske vlasti zabranjuju obnovu Svetih Arhangela.

Na fotografijama se po narodnoj nošnji može videti, ističe Marković i sastav stanovni?tva tog doba, te da je najviše Srba, pa Turaka, Jevreja i Roma, a da danas nažalost u Prištini ima samo desetak Srba.

"Mi moramo učiti iz prošlosti, ali ne smemo zračiti pesimizmom. Da je neko meštaninu Gračanice na ovim fotografijama samo nekoliko meseci pre oslobođenja rekao da će živeti u slobodnoj državi posle toliko vekova, on mu sigurno ne bi verovao. Ali, točak istorije se okreće, ovo nije kraj istorije, siguran sam da će doći bolja vremena", kazao je Marković.

Direktor Istorijskog arhiva Užice Željko Marković je kazao da mu je drago što je ispod svake fotografie piše Srbija i podsetio na pesmu Vaska Pope "Kosovo polje" koja se završava stihom: Kosovo polje kao nijedno drugo, pod njim nebo, nad njim nebo?.

"Mi vrlo dobro znamo da je Kosovo polje opasano nebom i sazvežđima koje imaju svoje ime, a za nas Srbe i to nebo ispod Kosova ima zvezde i vrlo dobro znamo kako se ona zovu.  Zahvaljujem se direktoru Arhiva Kosova i Doma kulture Gračanice što su nam to sazvežđe danas u Užicu priredili", kazao je Marković.

Izložba će od petka, 16. februara biti postavljena na Gradskom trgu u Užicu.