Radoš Đurović: Eskalacija problema migranata u Srbiji je rezultat politike ograda i zida

BEOGRAD - Eskalacija problema migranata u Srbiji je rezultat "politike ograda i zida", odnosno ignorisanja položaja susednih zemalja koje se graniče sa EU, kao što je Srbija, izjavio je danas za Tanjug direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila, Radoš Đurović.

Napominje da treba razdvojiti migrante, kao ljude koji beže iz raznih razloga i dolaze u Srbiju, od kriminalaca koji su iz migrantske populacije, koji su uključeni u kriminalne grupe koje se bore za prevlast na srpskoj granici sa Mađarskom, i koji su bili vinovnici jučerašnjeg napada migranata na graničnu patrolu Srbije i Mađarske.

 

"U tom smislu kriminalne bande, među kojima ima kriminalaca migranata, jačaju u Srbiji zbog politike ograde i zida Mađarske, koja te ljude gura svakodnevno nazad u Srbiju. Juče je preko hiljadu ljudi gurnuto preko granice, protivno sporazumu o readmisiji", rekao je on.

Dodaje da u takvoj situaciji kada se sporazum o readmisiji ne poštuje, i kada mađarske vlasti svakodnevno guraju ljude preko granice, ti isti ljudi postaju žrtve krijumčarenja i kriminalnih bandi koje na tome zarađuju.

Komentarišući izjavu premijera Mađarske, Viktora Orbana, da je briselski migracioni pakt propao, Đurović je rekao da pakt još nije zaključen i nije formalizovan na nivou EU, ali da su u EU Mađarska i Poljska te koje su protivne onome što je dogovoreno.

Kako je naveo, briselski migracioni pakt i dalje manjka zbog toga što solidarnost nije ispoštovana, i što mnoge zemlje članice mogu da odbiju da prime izbeglice na uštrb onih drugih koji moraju da ih prime, a to su zemlje članice EU koje se nalaze na spoljnjim granicama EU.

"U tom smislu, kritika verovatno ima jednu političku dimenziju, i Orbanov argument ove situacije je da Mađarska treba da nastavi dalje sa korišćenjem sile prema izbeglicama, i sa politikom ograda, međutim u praksi su stvari potpuno drugačije. Ta politika, barem kada je reč o Srbiji, proizvodi mnoge probleme, a najveći su oružane bande krijumčara koje se bore za prevlast na našim severnim granicama", ocenio je on.

Kako je objasnio, kriminalci iz migrantske populacije koji su krijumčari, iz različitih zemalja Azije i Afrike, su ljudi koji krijumčare zajedno sa lokalnim građanima koji su uključeni u pomaganju drugim izbeglicama i migantima da pređu granicu.

Napominje da sa njima mora da se suoči policija i da svojim prisustvom u uniformim u urbanim mestima odbije i otkloni opasnost kako ne bi dolazilo do incidenata i kako bi se građani osećali bezbedno.

 

"Građani su uznemireni zbog sukoba kriminalnih krijumčarskih bandi duž graničnih pojaseva. Iako se većina sukoba dešava van urbanih mesta, bili smo svedoci, u Subotici, sukobima čak i u urbanim mestima", rekao je Đurović.

Kaže da izbegli ljudi, koji nisu deo kriminalne migrantske populacije, dolaze najviše iz pravca Sirije, Avganistana, zajedno sa porodicom, zbog zemljotresa i loših uslova, i dodaje da oko 20 odsto svih izbeglica duž granica Srbije sa Mađarskom i Hrvatskom, čine porodice.