Botanička bašta obeležila je 170. godišnjicu izučavanja prirodnih nauka u Srbiji

BEOGRAD - U botaničkoj bašti "Jevremovac" u Beogradu danas je organizovana proslava 170. godišnjice od početka izučavanja prirodnih nauka u Srbiji, kojoj su prisustvovali brojni predstavnici naučne i istraživačke zajednice u Srbiji, ministarka nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Jelena Begović, kao i dekan Biološkog fakulteta u Beogradu Ljubiša Stanisavljević.

Zahvalnice saradnicima Biološkog fakulteta i Instituta za botaniku uručio je dekan Biološkog fakulteta Ljubiša Stanisavljević.

Upravnica Botaničke bašte "Jevremovac" Gordana Subakov Simić istakla je da je bašta značajno mesto Univerziteta u Beogradu pa i Biološkog fakulteta, kome je ona data na čuvanje i brigu.

"Botanička bašta je dvostruko zaštićeno dobro kao kulturno dobro i kao prirodno zaštićeno dobro druge kategorije", rekla je Subakov Simić za Tanjug.

Bašta sledeće godine obeležava veliki jubilej, dodala je ona, i to 150 godina postojanja i tim povodom će u tokom cele godine biti organizovane razne radionice, predavanja, izložbe i druge manifestacije.

"Bašta sledeće godine slavi jubilej 150 godina i tim povodom će cele godine od januara do decembra, svakog meseca praviti određeni program za građane kako Beograda tako i cele Srbije, u okviru kog će biti priređene brojne edukativne radionice, izložbe, predavanja i na kraju jedna velika proslava uz promociju monografije "150 godina Botaničke bašte" jedine za sada u Srbiji", najavil je Subakov Simić.

Što se same bašte tiče, prepreke koje se nadaju da će prevazići u narednom periodu odnose se na pre svega problem navodnjavanja.

"Klimatske promene u Srbiji ostavljaju traga i u Botaničkoj bašti. Veliki periodi suše su veliki problem za baštu koja nema dovoljno radne snage, da može da opsluži pet hektara. Sa druge strane sistem za navodnjavanje ne pokriva celu površinu, tako da delovi bašte pate za vodom u pojedinim periodima godine. Voleli bi da to možemo da prevaziđemo, ali govorimo zaista o značajnim sredstvima koja je potrebno uložiti", rekla je Subakov Simić.

"Biljkama treba zima jer su navikle na taj period što se tiče biljaka napolju, sa druge strane to su manja ulaganja u samo održavanje kada je reč o čišćenju snega i slično. Manje grejanja, imamo i tu uštedu. Ipak na nekim biljkama to ostavlja tragove jer neke traže da budu i pod nižim temperaturama", rekla je Subakov Simić.

Nakon ceremonije dodele zahvalnica dekan Biološkog fakulteta i Subakov Simić simbolično su u bašti posadili i sadnicu Belog bora.