19. mart 2025 13:50

Brankica Janković predala Skupštini redovni izveštaj o stanju u oblasti zaštite ravnopravnosti

Izvor: TANJUG

podeli vest

Brankica Janković predala Skupštini redovni izveštaj o stanju u oblasti zaštite ravnopravnosti

Foto: TANJUG/RADE PRELIĆ

BEOGRAD  - Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković predala je danas Narodnoj skupštini petnaesti redovni godišnji izveštaj o stanju u oblasti zaštite ravnopravnosti za 2024. godinu, u kome je navedeno da je po preporukama mera institucije postupljeno u 85 odsto slučajeva.

''Tokom godine postupano je u preko 3.600 predmeta, od čega je formirano više od 700 predmeta po pritužbama. Organima javne vlasti i drugim licima upućeno je 422 preporuke mera za ostvarivanje ravnopravnosti, 16 inicijativa za izmenu propisa, 26 mišljenja na nacrte zakona i drugih propisa, podnet je jedan predlog Ustavnom sudu za ocenu ustavnosti i zakonitosti, tri krivične prijave, pokrenuta strateška parnica i izdato 12 upozorenja javnosti'', rekla je Janković.

Kao najčešći osnov diskriminacije u pritužbama navođen je pol, zatim invaliditet, zdravstveno stanje i starosno doba i to u postupcima pred organima javne vlasti, u oblasti zdravstvene zaštite, rada i zapošljavanja, obrazovanja, prilikom pružanja javnih usluga ili korišćenja objekata i površina, u oblasti javne sfere, javnog informisanja i medija.

''U oblasti rada i zapošljavanja posebno je izražena višestruka i ukrštena diskriminacija - pol i bračni status u vezi s trudnoćom i materinstvom, zdravstveno stanje i invaliditet u kontekstu razumnog prilagođavanja radnog mesta, kao i diskriminacija na osnovu članstva u političkim, sindikalnim i drugim organizacijama i verskih i političkih ubeđenja'', navedeno je u izveštaju, saopšteno je iz kabineta poverenice.

U izveštaju je naglašeno da je godina, a naročito njeni poslednji meseci, protekla u atmosferi tuge, napetosti, neizvesnosti i straha, podeljenosti i izražavanja nezadovoljstva kroz različite vrste protesta, kao i da su na meti govora mržnje, uznemiravanja i ponižavajućeg postupanja bili su pojedinci, posebno iz javnog, političkog i kulturnog života, organizacije civilnog društva i aktivisti za ljudska prava, udruženja, kao i novinari i novinarke.

''Nedopušten govor iskazivan od nosilaca javnih funkcija predstavljao je poseban problem jer je njihov uticaj veći na javno mnjenje i na stvaranje neprijateljskog i uvredljivog okruženja'', rekla je Janković.

Kako je navela, zabrinjavajuće je što je u prvim mesecima 2025. godine suočeni sa još većim tenzijama i podelama u društvu i podsetila je da je nedopustivo etiketiranje, zastrašivanje, vređanje ali i bilo kakvo pravljenje razlike po političkoj, verskoj, nacionalnoj i etničkoj pripradnosti, ili bilo kom drugom ličnom svojstvu u oblasti zdravstvene, socijalne zaštite, obrazovanja ili nekoj drugoj oblasti društvenog života.

''Neki od poslednjih slučajeva su stavljanje u negativan kontekst i targetiranje rumunskih, hrvatskih, crnogorskih i drugih državljana, kao i osporavanje prava Srbima koji nisu rođeni u Srbiji ili žive van nje... Svi moramo imati svest da ovakva atmosfera u javnom prostoru utiče na generisanje netrpeljivosti i da je kratak put od govora mržnje, verbalnih konflikata i pretnji do njihove eskalacije u fizičko nasilje'', rekla je Janković.

Prema njenim rečima, okolnosti u kojima živimo ''nadilaze dnevno-političke nesuglasice i predstavljaju duboku društvenu krizu sistema vrednosti i poverenja''.

''Očigledno postoji potreba za kreiranjem društvenog miljea u kome normalnost, argumentovana rasprava, nenasilna komunikacija, uvažavanje dostojanstva sagovornika i drugačijeg mišljenja, međusobno poštovanje i lična odgovornost predstavljaju neosporne temeljne principe. Ljudska prava, jednakost i bezbednost svih građana moraju biti obezbeđeni vladavinom prava i pravne države uz delotvoran rad svih institucija koje moraju vratiti izgubljeno poverenje, jer uostalom to od nas traže i očekuju naši građani zbog kojih sve institucije i organi postoje'', zaključila je Janković.