Nova godina: Španci jedu 12 zrna grožđa, Danci skaču sa stolica, Kubanci prosipaju vodu

MADRID/KOPENHAGEN/HAVANA - Uz vatromet i šampanjac Nova 2025. godina je dočekana širom sveta, ali u nekim zemljama postoje i dodatni specifični običaji koji treba da donesu sreću i blagostanje, pa su tako tačno u ponoć u Španiji, Portugalu i u većini zemalja Latinske Amerike njihovi stanovnici jeli "srećnu hranu", kao što su 12 zrna grožđa, u Danskoj su skakali sa stolica ili sofa da bi "uskočili" u srećnu Novu godinu, dok su na Kubi sa ulaznih vrata izbacivali kofe prljave vode - da izbace sve što je loše.

Za mnoge Francuze najbolji način da započnu novu godinu je - sa hrpom palačinki, Nemci za sreću više vole marcipan, a u Holandiji se na početku nove godine jedu krofne i hrana u obliku prstena, prenosi američki magazin za putovanja Afar.

U Estoniji se tokom noći dočeka Nove godine jede sedam, devet ili čak 12 puta, jer se veruje da za svaki pojedeni obrok osoba dobija toliko puta više snage u sledećoj godini.

Na Filipinima, tradicija je da se u Novu godinu uđe uz nošenje odeće sa šarama okruglih oblika - kao što su tačkice, što po verovanju promoviše prosperitet i sreću, a uz to uobičajeno je jesti okruglo voće - poput pomorandže, lubenice ili grožđa.

Nošenje belog u novogodišnjoj noći je tradicija koja ima korene u Africi, a u Brazilu se u novogodišnjoj noći održava Festa de Lemanja, u čast boginje mora.

Kulminacija događaja je kada svi, obučeni u belo, trče u okean tačno u ponoć da bi preskočili sedam talasa, a svaki talas i skok označavaju posebnu želju.

U Sjedinjenim Američkim Državama, Nova godina se dočekuje uz svečanu večeru sa porodicom i prijateljima, uz pesmu i zdravice, a jedna od tradicija u kojoj Amerikanci uživaju je i gledanje novogodišnjih svečanosti sa Tajms skvera u Njujorku, sa koga se odbrojavanje do početka nove godine emituje uživo na televiziji.

Nova godina - 1. januar, je državni praznik u SAD, a popularna američka tradicija je i donošenje novogodišnjih odluka, kada ljudi obećavaju sebi ili drugima da će promeniti ili ostvariti nešto novo u svom životu.

U Meksiku, i u nekoliko latinoameričkih zemalja, postoji tradicija da u novogodišnjoj noći ljudi izlaze iz kuća i idu u kraće šetnje sa praznim koferima - da bi im Nova godina bila ispunjena putovanjima i novim iskustvima. Običaj sa praznim koferom upražnjava se u skraćenoj verziji i unutar kuće - kada se prazan kofer postavi u sredinu sobe, a onda ukućani šetaju oko njega.

Što se tiče običaja na Kubi, oni su više usmereni na izbacivanje svega što je loše u ponoć, u poslednjim sekundama stare godine, a običaj je da se kante pune prljave vode, u kojima je simbolično prikupljena sva negativna energija iz proteklih 365 dana, izbacuju pravo sa ulaznih vrata, tokom odbrojavanja do ponoći.

Porodice u Grčkoj praktikuju da malo pre ponoći izađu iz svojih stanova kako bi nakon ponoći, sa početkom nove godine, u stan desnom nogom ušla najsrećnija osoba među ukućanima - najčešće dete, što po verovanju porodici donosi sreću cele tekuće godine.

Danci imaju običaj da u ponoć skaču sa stolica ili sa sofa - bukvalno uskačući u novu godinu. Smatra se da je sreća ako se skoči sa stolica, i da nije dobar znak ako se ne skoči, pa se obično toj tradiciji priključuju i gosti iz drugih zemalja.

Španci u novu godinu ulaze tako što, po običaju, nose crveno donje rublje, koje međutim mora biti novo - da bi donelo sreću.

U španskim domovima porodice i grupe prijatelja jedu 12 zrna grožđa, jedno po jedno, u ponoć dok zvona zvone na kuli Puerta del Sol u Madridu.

Svako od ovih 12 zrna grožđa predstavlja jedan mesec u godini, a tradicija nalaže da treba pojesti svih 12 zrna pre nego što otkuca ponoć. Jedna od novogodišnjih tradicija je i da se u čašu sa pićem, sa kojim se nazdravlja u ponoć, stavi zlatni novčić ili prsten.

Japanske novogodišnje tradicije imaju fokus na zdravlju, a Šogacu - Nova godina, se obično slavi posetom lokalnom hramu kako bi se prošlogodišnje amajlije - omamori, razmenile za nove amajlije.

Nakon toga, ljudi uživaju u tradicionalnoj novogodišnjoj hrani, među kojima je i ikra haringe, za koju se veruje da utiče na povećanje plodnosti.