Linta: "Bljesak" je završni čin etničkog čišćenja Srba iz Zapadne Slavonije

BEOGRAD - Predsednik Saveza Srba iz regiona i narodni poslanik Miodrag Linta izjavio je danas, na godišnjicu hrvatske operacije "Bljesak", da ta operacija predstavlja završni čin etničkog čišćenja srpskog naroda iz Zapadne Slavonije.

"Na današnji dan, pre 28 godina, Hrvatska je izvršila agresiju na srpsku oblast Zapadnu Slavoniju kojja je bila pod zaštitom UN tokom i posle zločinačke operacije "Bljesak". Stradalo je, ubijeno ili se vode kao nestale 283 osobe, a proterano je više od 15.000 Srba", konstatovao je Linta u izjavi Tanjugu.

 

Podseća da je u leto, jesen i zimu 1991. godine, Hrvatska, kako je rekao, zločinačkim akcijama "Otkos", "Orkan" i "Papuk 1991" proterala preko 70.000 Srba sa 80 odsto područja Zapadne Slavonije i da je tada stradalo 2.000 Srba, a na sistemaski način je popaljeno, minirano i uništeno oko 200 srpkih sela.

"Nažalost, za ove masovne zločine nad srpskim narodom na području Zapadne Slavonije i tokom 1991. i tokom 1995. niko nije odgovarao, što je jedan od brojnih dokaza da hrvatsko pravosuđe nije nezavisno, nepristrasno i profesionalno, već etnički motivisano pravosuđe. Zbog toga pozivam naše Tužilaštvo za ratne zločine da pokrene optužnice protiv svih odgovornih za masovne zločine protiv našeg naroda u Zapadnoj Slavoniji, ali i širom Hrvatske", rekao je Linta.

Govoreći o obeležavanju godišnjice, Linta je rekao da je u Crkvi Svetog Marka na Tašmajdanu služen parastos, da je veoma je važno da negujemo kulturu sećanja, ali i da veoma je važno da država radi aktivnije na tom planu.

Kako je rekao, njegov predlog je da se osnuje Memorijalni centar srpskih žrtava na području bivše Jugoslavije koji bi se na sistemtski i planski način borio za istinu o stradanju srpskog naroda.

"To je način da pošaljemo poruku da nikada nećemo prihvatiti lažni mit, koji je jedan od temelja hrvatske države, a to je mit o domovinskom ratu prema kome su Srbija, JNA i krajiški Srbi bili agresori, a Hrvatska je tobože vodila odbrambeni rat", poručio je Linta.

Kako smatra, Srbi nisu mogli biti agresori, jer su vekovima živeli na svojim ognjištima i nisu mogli da izvrše agresiju na svoje kuće, dvorišta, njive, livade i šume.

Linta u izjavi za Tanjug takođe kaže da je veoma dobro da je došlo do sastanka premijerke Ane Brnabić i njenog hrvatskog kolege Andreja Plenkovića i dodaje da se snažno zalaže da se između dve države uspostavi suštinski dijalog, da se sva otvorena pitanja stave na sto i pronađu pravedna i pravična rešenja brojnih otvorenih pitanja.

"Jedan segment tog problema, a tiče se više od pola miliona proteranih Srba sa područja Hrvatske, je povratak otetog i uzurpiranog poljoprivrednog zemljišta i druge imovine, naknada druge imovine, oteta stanarska prava, minirane i srušene srpske kuće, vikendice, lokale i druge poslovne prostore, isplata zaostalih penzija za penzionere i njihove naslednike, prekid bespravne seče i krađe šuma u Hrvatskoj čiji su vlasnici prognani Srbi, priznanje punog radnog staža", navodi Linta.

Kao dva veoma važna problema, Linta izdvaja uspostavu istih standarda u suđenjima za ratne zločine i rešavanje najvažnijeg civilizacijskog pitanja, nestalih lica.

"U Hrvatskoj imamo na desetine poznatih grobnih mesta gde se nalaze posmrtni ostaci Srba koji još uvek nisu ekshumirani. U Zavodu za sudsku medicinu u Zagrebu imamo blizu hiljadu ekshumiranih posmrtnih ostataka od kojih su većina Srbi, a još uvek nije rešeno to pitanje i mislim da je važno da se oko svih tih pitanja uspostavi dijalog i nađu rešenja", smatra Linta.

Takođe, on veruje da je 28 godina posle rata, došlo vreme da na dnevni red dođe pitanje najvećih žrtava rata, a to su prognana lica, u ovom slučaju prognani Srbi iz Hrvatske.

"Bez rešavanja tih problema, kako možemo da govorimo o normalnim dobrosusedskim odnosima, ako imate stotine hiljada ljudi koji ne mogu da ostvare neke od temeljnih vrednosti današnje EU, ljudska prava i vladavina prava", zaključuje Linta.