Obeleženo 28 godina od "Bljeska"; Linta: Hrvatsko pravosuđe etnički motivisano, u funkciji državne politike

BEOGRAD - Predsednik saveza Srba iz regiona Miodrag Linta je danas, prilikom obeležavanja 28 godina od zločina nad srpskim narodom u zločinačkoj akciji "Bljesak", izjavio kako je hrvatsko pravosuđe etnički motivisano i u funkciji državne politike.

"Nažalost, za ove zločine niko nije odgovarao i to je jedan od mnogobrojnih dokaza da je hrvatsko pravosuđe etnički motivisano i u funkciji državne politike. Zbog toga već duže vreme apelujem da naše tužilaštvo za ratne zločine u Beogradu pokrene istrage i podigne optužnice protiv odgovornih za zločine nad srpskim narodom na području čitave Hrvatske", rekao je Linta novinarima pred liturgiju u crkvi Svetog Marka u Beogradu, nakon koje su položeni venci u Tašmajdanskom parku.

 

Rekao je da je akcija "Bljesak" bila samo jedna od brojnih zločinačkih akcija vojske Hrvatske u Zapadnoj Slavoniji, koja je tada bila pod zaštitom Ujedinjenih nacija, kao i završni čin etničkog čišćenja srpskog naroda sa tog područja.

Po njegovim rečima, od 1991. do 1995. godine ukupno je proterano preko 70.000 Srba, više od 2.000 je stradalo, a preko 200 srpskih sela je na sistematski način uništeno.

 

Predsednik Dokumentaciono informacionog centra "Veritas" Savo Štrbac objasnio je kako je pred Haškim tribunalom optuženo nekoliko hrvatskih generala, i to samo za zločine u akciji "Oluja", a da pred međunarodnim sudom niko nije optužen ni osuđen za "Bljesak".

Po njegovim rečima, pred nacionalnim tužilaštvima u BiH, Srbiji i Hrvatskoj bilo je podnošenih krivičnih prijava, ali se nažalost na tome i završilo.

"Tužilaštvo BiH, sve dokaze koji su prikupljeni protiv 14 hrvatskih komandanata je pre godinu i po dana dostavilo Hrvatskoj uz zamolnicu da oni preuzmu slučajeve, ali to su vrlo brzo vratili u Sarajevo i zaključili da iz tih dokaza ne proizilazi nikakva odgovornost njihovih generala i pripadnika njihove vojske", rekao je Štrbac i dodao niko još nije odgovarao, jer se nejednako tretiraju civilne žrtve.

 

"Nema nevinih strana, ali nema ni istinskog pomirenja dok se ne procesuiraju svi zločini po istim standardima", zaključio je Štrbac.

Predsednik udruženja izbeglih i raseljenih lica "Zavičaj" Nenad Abramović rekao je da je " 'Bljesak' nad Zapadnom Slavonijom i dalje prisutan" i izneo je podatke da je preko 100.000 Srba iz Zapadne Slavonije napustilo to područje.

"Ne možemo da govorimo samo o 'Bljesku' nego i o akcijama koje su prethodile, to je bio samo završni čin etničkog čišćenja Zapadne Slavonije od Srba", rekao je Abramović.

Rekao je da Srbija od Hrvatske još potražuje 2.000 nestalih, ali da taj proces sporo traje i po njegovim rečima, jedino što je sada moguće je da kroz kulturu sećanja pomenu svaku žrtvu, jer "ko je zaboravljen, umire dva puta".

 

Zapadna Slavonija bila je područje pod zaštitom snaga Ujedinjenih nacija (UNPROFOR) na osnovu Rezolucije Saveta bezbednosti UN broj 743.

U akciji "Bljesak" 1. i 2. maja 1995. godine, za 36 sati je ubijeno ili nestalo 283 Srba, većinom civila, među kojima i 55 žena i 11 dece.

Oko 15.000 ljudi je proterano, kao posledica te vojne operacije.