Linta: "Oluja" najveći ratni zločin u Evropi posle Drugog svetskog rata

BEOGRAD  - Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta rekao je danas da mnoge činjenice ukazuju na to da je operacija "Oluja" najveći ratni zločin u Evropi posle Drugog svetskog rata i da predstavlja završni čin etničkog čišćenja srpskog naroda sa područja današnje Hrvatske.

"U Hrvatskoj se već 29 godina slavi progon i ubijanje Srba. Slave se ratni zločinci, govori se samo o hrvatskim žrtvama, dok se srpske žrtve prećutkuju, omalovažavaju, ponižavaju, umanjuju, pa čak i negiraju," rekao je Linta za Tanjug povodom godišnjice operacije "Oluja".

Prema njegovim rečima, hrvatsko pravosuđe organizuje montirane sudske postupke protiv krajiških boraca sa strateškim ciljem da na osnovu lažnih izjava svedoka saradnika podigne što više optužnica i donese lažne presude.

Cilj je, kako kaže, verifikacija laži da je Oluja "čista kao suza" i da je bila oslobodilačka akcija.

Linta je istakao da je veoma važno da država Srbija vodi aktivnu borbu za istinu o karakteru rata na području Hrvatske, Bosne i Hercegovine i generalno prostora bivše Jugoslavije i da jasno iznosi činjenice o stradanju Srba tokom avgusta 1995. godine.

"Često se katastrofa i tragedija srpskog naroda sa područja današnje Hrvatske svodi samo na Oluju, u kojoj je proterano 250.000 Srba, ali moramo reći pravu istinu, dakle da je sa područja čitave Hrvatske od 1991. godine pa do kraja rata proterano više od pola miliona Srba", rekao je Linta

Dodaje da ti podaci najbolje raskrinkavaju laž da su Srbi glavni krivci za ratove na prostoru bivše Jugoslavije i da su vodili agresorske i napadačke ratove.

"Manji broj prognanih Srba se vratio posle 2000. godine, ali Hrvatska nije ispunila obećanje o ravnomernom razvoju svih delova zemlje, posebno krajiških područja," istakao je Linta odgovarajući na pitanje kako napreduje proces povratka prognanih Srba u Hrvatsku.

On je dodao da Hrvatska nije ništa učinila da ispuni obećanje koje je dala prilikom ulaska u EU da će aktivno raditi na ravnomernom razvoju svih delova današnje Hrvatske.

"Nije se desio ekonomski razvoj krajiških područja. S druge strane, imamo politiku stalnog zastrašivanja i hapšenja srpskih boraca. Zbog svega toga, značajan broj srpskih povratnika se ponovo vratio u Srbiju ili je otišao u treće zemlje", naveo je Linta.

Linta je naglasio da danas u Hrvatskoj živi veoma mali broj Srba, za koje kaže da se osećaju kao građani trećeg reda jer ne mogu da ostvare svoja osnovna građanska prava.

Dodaje da Hrvatska planski opstruiše sprovođenje Bečkog sporazuma o sukcesiji, koji je stupio na snagu pre 20 godina, posebno aneks sedam tog dokumenta koji se tiče privatne svojine i stečenih prava.

"U njemu se veoma jasno kaže da svim građanima moraju biti vraćena i zaštićena prava i priznata prava koje su imali na dan 31.12.1990. godine, a svi ugovori sklopljeni pod pritiscima i pretnjama, a bilo ih je mnogo, moraju biti proglašeni ništavnim", pojasnio je Linta

On smatra da bi Srbija trebalo da pokrene aktivnu političku i diplomatsku borbu za ostvarivanje prava srpskog naroda i naknadu štete za uništenu imovinu.

Linta je takođe naglasio važnost humanitarnog pitanja nestalih lica.

"Sarajevo i Zagreb gotovo ništa ne rade na procesuiranju, odnosno na identifikaciji i ekshumaciji posmrtnih ostataka našeg naroda, samo s jednim ciljem, da bi se i dalje održavao jedan lažni narativ da su Srbi agresori i zločinci, a da su, Bošnjaci, muslimani i Hrvati i Albanci žrtve velikosrpske agresije", ocenio je Linta.

Upitan da li očekuje da će Hrvatska zbog komandne odgovornosti ikada osuditi nekog odgovara da ne gaji takve iluzije i dodaje da Srbija mora početi da se bavi tim pitanjem.

On je rekao da srpsko tužilaštvo ima nadležnost da procesuira ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije, a da se u proteklih 20 godina mahom bavilo procesima zločina koji su počinili Srbi.

"Mislim da je krajnje vreme da naše Tužilaštvo za ratne zločine počne da se bavi i zločinima koje su počinili pripadnici hrvatskih, muslimanskih i albanskih vojnih i paravojnih snaga", poručio je Linta.