24. mart 2025 15:17

Đurić: 24. mart je jedan od najtragičnijih dana u modernoj istoriji Srbije

Izvor: TANJUG

podeli vest

Đurić: 24. mart je jedan od najtragičnijih dana u modernoj istoriji Srbije

Foto: Tanjug

BEOGRAD  - Ministar spoljnih poslova Marko Đurić izjavio je danas, povodom godišnjice NATO agresije na SR Jugoslaviju, da je 24. mart jedan od najtragičnijih dana u modernoj istoriji Srbije, kao i da Srbija ostaje nepokolebljiva u posvećenosti miru, pravdi i sećanju.

"Dok oplakujemo one koje smo izgubili, ostajemo nepokolebljivi u našoj posvećenosti miru, pravdi i sećanju. Srbija neće nikada zaboraviti žrtve, a mi ćemo nastaviti da poštujemo njihovu uspomenu zalažući se za svet u kome dijalog preovladava silom i gde se takve tragedije nikada ne ponavljaju", rekao je Đurić koji je predvodio zvaničnu komemoraciju i polaganje venaca kod spomenika "Bili smo samo deca"u Tašmajdanskom parku.

On je na mreži Iks napisao da se danas sećamo početka NATO agresije na Srbiju i Crnu Goru - tadašnju Saveznu Republiku Jugoslaviju , 1999. godine, - vojnu intervenciju izvedenu bez odobrenja Saveta bezbednosti UN, koje je trajalo 78 dana i izazvalo ogromnu ljudsku patnju i materijalnu pustoš širom naše zemlje.

"Hiljade života je izgubljeno, uključujući 89 nevine dece. Porodice su bile rasturene, kuće uništene, a čitave zajednice su se zauvek promenile. Posledice te agresije i dalje ostavljaju duboke emocionalne i društvene ožiljke. Neka ovaj dan posluži kao podsetnik na važnost istine, odgovornosti i trajnog mira", rekao je Đurić.

Agresija NATO alijanse na Srbiju, odnosno tadašnju SR Jugoslaviju, počela je 24. marta 1999. godine u večernjim satima, bez odobrenja Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija.

Kako je svetskoj javnosti predstavljeno, razlog agresije bila je situacija na Kosovu i Metohiji, odnosno teška humanitarna kriza na tom prostoru, a naredbu za napad dao je Havijer Solana, tada generalni sekretar NATO, generalu SAD Vesliju Klarku.

Kao izgovor za agresiju NATO iskorišćeni su događi u Račku, 15. januara, a onda i neuspeh navodnih pregovora vođenih u Rambujeu i Parizu.

Prema podacima Ministarstva odbrane Srbije, tokom 78 dana agresije ubijen je 1.031 pripadnik Vojske i policije, a poginulo oko 2.500 civila, među njima 89 dece. Ranjeno je oko 6.000 civila, od toga 2.700 dece, kao i 5.173 vojnika i policajaca, a 25 osoba vodi se kao nestalo.