Miodrag Linta: Preostali Srbi u Hrvatskoj su postali građani drugog reda

BEOGRAD - Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ocenio je danas, povodom godišnjice hrvatske vojne akcije "Oluja", da se trenutni položaj preostalih Srba u Hrvatskoj svodi na građane drugog reda, čime Hrvatska ne poštuje međunarodne konvencije i vlastiti ustav i zakone.

"Hrvatska ne poštuje vlastiti zakon o pravima nacionalnih manjina iz 2002. godine koji je bio jedan od preduslova kako bi Hrvatska ušla u proces pregovora o priključenju EU. On garantuje dve stvari, proporcionalno zapošljavanje Srba u javnom sektoru, što je ostalo mrtvo slovo na papiru. Druga važna stvar je da garantuje ravnopravnu upotrebu ćirilice i srpskog jezika u svim opštinama i gradovima gde je učešće Srba preko trećine stanovništva u opštini ili gradu", objasnio je Linta za Tanjug.

On je podsetio da je dva meseca nakon prijema Hrvatske u Evropsku uniju počelo razbijanje dvojezičnih tabli po čitavom području Krajine.

"Vi sada u suštini, iako to garantuje zakon, ne možete u području Krajine videti ćirilično-latinične table, nazive mesta, trgova, ulica i institucija jer se ta ustavna i zakonska odredba ne poštuje. Imate jedan preovlađujući deo javnog mnjenja koji Srbe smatra remetilačkim faktorom", istakao je Linta.

Dodao je da Hrvatska nije pokazala političku volju da obnovi komunalnu infrastrukturu na području Krajine.

"Da se obnove putevi, da se otvore ambulante, da se obezbedi prevoz za decu školskog uzrasta. Hrvatska vodi jednu perfidnu igru vezanu za ratne zločine. Hrvatsko pravosuđe kako se udaljavamo od vremena rata, umesto da smanjuje broj istraga, ono ih povećava. Pokreće lažne istrage, pokreće optužnice, donosi lažne presude u najvećoj meri protiv pripadnika vojske, policije Republike Srpske Krajine", rekao je Linta.

Prema njegovim rečima, Hrvatska nije smogla snage da se suoči sa svojom mračnom stranom istorije.

"U Hrvatskoj se veličaju ratni zločinci, odaju se počasti hrvatskim žrtvama, dok se sa druge strane srpske žrtve ponižavaju, umanjuju pa čak i negiraju. Situacija je veoma sumorna i teška što se tiče statusa i položaja malobrojnih Srba u Hrvatskoj", objasnio je Linta.

Linta je istakao da bi Srbija trebalo da pokrene dijalog sa Hrvatskom i BiH o povratku otetih, stečajnih i statusnih prava preko pola miliona prognanih Srba, koji bi se temeljio na Bečkom sporazumu o sukcesiji.

"Bečki sporazum o sukcesiji je potpisan 2001. i ratifikovan od strane parlamenata država koje su nastale na prostoru bivše Jugoslavije i ima jaču pravnu snagu od domaćih zakona", ukazao je Linta.

Sagovornik Tanjuga je naveo da je ključan deo ovog sporazum Aneks sedam koji se zove "Privatna svojina i stečajna prava".

"U njemu se jasno i precizno kaže da svim građanima, svim pravnim subjektima moraju biti zaštićena i vraćena prava koja su imali uoči rata, a svi ugovori koji su potpisani pod pritiscima i pretnjama moraju biti proglašeni ništavnim", rekao je Linta i dodao da Hrvatska opstruiše primenu Aneksa sedam Bečkog sporazuma o sukcesiji.

Srbija bi trebala, kako kaže Linta, da zaštiti srpske borce koje progoni etnički motivisano hrvatsko pravosuđe, kao i pravosuđe u Sarajevu sa ciljem donošenja raznih presuda.

"Trebala bi nam jedna služba za pomoć i podršku srpskim borcima, koja bi pružala stručnu, finansijsku i pravnu pomoć srpskim borcima da se zaštite od montiranih sudskih postupaka. Oni su se borili za svoj narod i državu i nemaju mogućnost da izdvoje desetine hiljade evra da bi angažovali skupe advokate", naveo je on.

Na pitanje da li možemo očekivati da Hrvatska sprovede u delo ovakve aktivnosti, Linta je odgovorio da kako stoje stvari, sada to nije moguće, jer Hrvatska ne poštuje temeljne vrednosti današnje sveta.

"Bez uspostave istog standarda za suđenje za ratne zločine, bez jednakog poštovanja svih žrtava bilo one srpske, abanske, bošnjačke ili hrvatske, bez povratka imovine i stečenih prava nije moguće govoriti o istinskoj normalizaciji odnosa među državama koje su nastale na prostoru bivše Jugoslavije, a kamoli da govorimo o nekom poverenju ili pomirenju", ocenio je Linta.

Dodao je da je bitno osnovati memorijalni centar srpskih žrtava na prostoru bivše Jugoslavije koji bi u svom sastavu trebalo da ima institut, arhiv, biblioteku i niz spomenika i park mira.

"Taj memorijalni centar bi bio poluga borbe za istinu i o karakteru ratova na prostoru bivše Jugoslavije, ali za istinu o stradanju srpskog naroda. Kako je moguće da su pola miliona proteranih Srba iz Hrvatske i BiH agresori na svoje njive, livade, pašnjake i svoju istoriju?", upitao je Linta.

Linta je istakao da uzrok za ratove devedesetih nije u Srbiji, već u nasilnoj secesiji režima Franje Tuđmana i Alije Izetbegovića.

"Mi moramo tu istinu da ponavljamo i ne smemo da ćutimo na iskrivljavanju istorijskih činjenica. Bitna je borba za iste standarde prilikom suđenja za ratne zločine i borba za poštovanje žrtava. Srbija jedina stoji na civilizacijskom stanovništu koje glasi da smo na prostoru bivše Jugoslavije imali krvave ratove, zločine imamo na svim stranama i žrtve imamo na svim stranama", zaključio je Linta.