12. jul 2024 17:38

Gideon Greif: Pomirenje balkanskih naroda moguće samo uz uvažavanje istorijskih činjenica

Izvor: TANJUG

podeli vest

Gideon Greif: Pomirenje balkanskih naroda moguće samo uz uvažavanje istorijskih činjenica

Foto: Shutterstock.com/Suprun Vitaly, ilustracija

BEOGRAD - Predsednik Nezavisne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u Srebreničkoj regiji u periodu 1992. do 1995. godine izraelski istoričar Gideon Greif ocenio je danas da sve dok postoji poricanje ratnih zločina u Drugom svetskom ratu i kasnije tokom devedesetih godina nema šanse za istinsko pomirenje naroda na Balkanu.

Povodom obeležavanja 29 godina od zločina u Srebrenici on je za Tanjug rekao da se pravo pomirenje među narodima Balkana može desiti samo uz uvažavanje istorijskih činjenica.

"Bez uvažavanja nalaza Nezavisne međunarodne istražne komisije o stradanjima svih naroda na području Srebreničke regije od 1992. do 1995. godine i bez uzimanja u obzir žrtava svih etničkih zajednica uključenih u BiH i svih okolnosti koje su dovele do rata i ratnih zločina i bez internacionalizacije ovog sveobuhvatnog pristupa potrebnog za pravdu u istorijskom i vojnom kontekstu i bez razlikovanja težine zločina počinjenih na svim stranama - nije moguće ići ka međusobnom pomirenju i stvaranju istinskog mira", rekao je Greif.

Nažalost, kako je rekao, različite strane u regionu Balkana, posebno hrvatske i bošnjačkih muslimana, nisu spremne da priznaju zločine iz prošlosti koje su počinili, a sve dok do tog priznanja ne dođe, šansa da se prebrode rane prošlosti i ožiljci prošlosti su slabe.

Na pitanje kako ocenjuje situaciju u BiH i regionu posle donošenja rezolucije o Srebrenici u UN, Greif smatra da će ona samo dovesti do produbljivanja neslaganja.

"To je nesrećna odluka, koja će, nažalost, samo dovesti do produbljivanja sukoba u Bosni i Hercegovini, ali će ih proširiti i na čitav region Balkana, koji je svedok previše sukoba u svojoj istoriji", rekao je Greif.

On je naveo da je Nezavisna međunarodna istražna komisija o stradanjima svih naroda u Srebreničkoj regiji od 1992. do 1995. godine, kojom predsedava, imala sveobuhvatan, a ne parcijalan pristup i uzela u obzir sve tri godine rata i svih 100.000 žrtava svih etničkih zajednica, bez diskriminacije i proglašavanja samo jedne etničke grupe kao "apsolutne žrtve", jer, kako je objasnio, u ratovima ima ratnih zločina na svim stranama i sve okolnosti se moraju ozbiljno uzeti u obzir.

Podsetio je da Komisija u svom zaključku Izveštaja poziva na miran završetak svih sukoba i kulturu sećanja na sve žrtve, kao i na stvaranje harmonije i pomirenja između svih involviranih strana u BiH.

"Usvajanje Rezolucije u UN o slučaju Srebrenica bilo je otvaranje Pandorine kutije. Bila je to odluka koja je dovela do upravo suprotne situacije. Ovo je nepromišljen i nepotreban korak, posebno nakon 29 godina. Izvlačiti iz konteksta samo jedan dan 11. jula iz rata u BiH koji je trajao tri godine i bazirati Rezoluciju na samo jednom danu rata je pogrešno. Tribunal je u Nirnbergu uzeo u obzir sve okolnosti i ratne zločine počinjene od 1941. do 1945. godine", ukazao je Greif.

On je objasnio i da bi tako izvlačenje iz konteksta bombardovanja Drezdena ili bombardovanja Nagasakija i Hirošime dovelo do pogrešnih zaključaka - da nije bilo koncentracionih logora i da su "apsolutne žrtve" Drugog svetskog rata Nemci u Drezdenu i Japanci u Nagasakiju i Hirošimi, a savezničke snage koje su oslobodile jevrejski narod iz logora smrti - bile bi proglašene "apsolutnim zlikovcima", što je, kako je istakao, potpuno apsurdno.

"Stoga je Rezolucija o samo jednom danu rata u BiH apsurdna i jednostrana sa velikim posledicama i diskriminacijom 100.000 žrtava. U ratovima nema anđela i ništa nije samo crno-belo. Nedostaje nijansa sive u ovoj Rezoluciji UN o slučaju Srebrenica, jer je to slučaj koji dovodi u pitanje definiciju genocida i dovodi u pitanje Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima i prava žrtava na kulturu sećanja na žrtve na svim stranama. Politizacija genocida je opasna, jer nije svaki ratni zločin genocid. U Srebrenici su bili ratni zločini, u Bratuncu su bili ratni zločini i u Kravici su bili ratni zločini. Ali počinile su ih različite strane u Bosni i Hercegovini. Da li su svi ovi ratni zločini genocid? Ne, nisu", ukazao je Greif.

On smatra da treba podsetiti Ujedinjene nacije i svet da je čovečanstvo izgubilo 60 miliona ljudi u Drugom svetskom ratu.

"Kako zovemo to planetarno masovno ubistvo u logorima istrebljenja i ogromnim nacističkim vojnim operacijama? Sve zemlje su izgubile ljudske živote u Drugom svetskom ratu. Svi moramo da negujemo kulturu sećanja, na svih 60 miliona žrtava. Postoji li Rezolucija o 60 miliona žrtava Drugog svetskog rata? Ne. Dakle, žrtve - sve žrtve Bosne i Hercegovine zaslužuju da se pamte i da ne budu diskriminisane ovom jednostranom rezolucijom o Srebrenici", rekao je Greif.

On je podsetio zemlje članice UN na masovno ubistvo 60 miliona ljudi u Drugom svetskom ratu, zbog čega su i osnovane Ujedinjene nacije da spasu svet od pošasti i istrebljenja i zločina počinjenih u Prvom i Drugom svetskom ratu.

"Nakon 1945. godine u svetu je bilo na desetine ratova i ne mogu se svi ratni zločini definisati kao genocid. Postoji samo politizacija koju moramo izbegavati i odbacivati i držati se istorijskih činjenica i definicije o genocidu", istakao je Greif.

Na pitanje kako će uopšte zemlje koje su glasale za rezoluciju tu rezoluciju primeniti i kako će obeležavati Međunarodni dan sećanja na Srebrenicu, Greif pretpostavlja da će većina zemalja datum 11. jul tretirati samo kao preporuku.

"Proces pretvaranja određenog istorijskog dana u dan nacionalnog sećanja je dugotrajan proces i treba da se zasniva pre svega na međunarodnom priznanju svih naroda. Nadu da ova apsurdna i diskriminatorna Rezolucija o Srebrenici neće biti obeležena onoliko široko kako su je očekivali sponzori, daje i podatak da su od 193 zemlje članice samo 84 glasale za, njih čak 109, nije bio za", istakao je Greif.

On smatra i da mnoge zemlje imaju rezerve i dileme oko jednostrane Rezolucije o Srebrenici koja govori o "apsolutnoj žrtvi", a izostavlja sve druge žrtve.

"Tako da bez uzimanja u obzir istorijske istine i sagledavanja ratnih dešavanja i svih okolnosti trogodišnjeg rata koje su dovele do slučaja Srebrenica, različite zemlje neće implementirati Rezoluciju UN", smatra Greif.

Na pitanje kako komentariše odluku Skupštine Crne Gore da usvoji Rezoluciju o genocidu u Josenovcu, Mauthauzenu i Dahau, on je ocenio da između zločina koji su počinjeni u tim logorima postoji mnogo zajedničkih imenitelja.

"Mnogo je zajedničkih imenitelja između zločina nacističke Nemačke i zločina 'ustaša' i 'Nezavisne Države Hrvatske'. Kao što sam dokazao u svojoj knjizi 'Jasenovac, Aušvic Balkana' i istraživanjima, zločini 'ustaša' sa 57 metoda svirepog ubijanja Srba, Jevreja, Roma i antifašista bili su primitivni i varvarski i ne manje brutalni od holokausta i počinjenog genocida sistematskim industrijskim ubistvima nacionalsocijalističkog režima u logorima za istrebljenje i uništenje kojima su upravljali nemački nacisti između 1933. i 1945. godine", naveo je Greif.

On je istakao da je zato ispravno tretirati zločine ustaša strogim i striktnim standardima, "kojima se odnosimo prema zločinima nacističke Nemačke - zločinima koji se moraju pamtiti i na koje moramo stalno podsećati, kao upozorenje čovečanstvu, da se ovakvi režimi kao što su nacistički i ustaški, više nikada ne vrate".